Novosti

Kronika

Mилaн Taнкoсић: Знaмo кaкo дo eврoпскoг нoвцa

Mлaди зaмjeник нaчeлницe oпћинe Грaчaц o успjeшнoм извлaчeњу нoвцa из EУ фoндoвa: Нoвe приликe пoстoje зa лoкaлну, друштвeну, цeстoвну и кoмунaлну инфрaструктуру , прoизвoдњу и прeрaду у пoљoприврeди и нa тoмe трeбa рaдити

Mtcw904za38k6m91g14v8jhfsmi

Među rijetkima koji se izdvajaju u povlačenju financijskih sredstava iz EU fondova je srpska zajednica Srba. Njeni predstavnici su preko svoje lokalne udruge Eko Una, VSNM-a, uz pomoć i podršku općine Gračac, a pogotovo Zadarske županije, uspjeli unijeti nadu u zaboravljenu ličku sredinu. Provodili su projekt razvoja turizma sa Zadarskom županijom za uređivanje izvora Une u Donjoj Suvaji i izletišta kod slapova Une u Martinbrodu u BiH. Vezano za socijalno ugrožene i isključene skupine, u Gračacu su realizirali više projekata sa udrugom B.a.b.e iz Zagreba, dok su sa udrugom Cenzura Plus iz Splita odradili projekt za razvoj socijalnog i ženskog poduzetništva.

Završili su projekt ‘Izgradnja partnerstva u općini Gračac’ koji je financiran sredstvima Europske unije, a koordinator je bilo Vijeće Europe. Vrijednost svih tih projekata iznosi preko milijun eura. O mogućnostima, kapacitetima i ograničenjima ruralnih sredina pred projektima iz EU fondova, razgovarali smo sa Milanom Tankosićem, zamjenikom načelnice općine Gračac.

Jedni ste od rijetkih koji su otvorili knjigu financiranja iz EU projekata?

Osobno sam u toku sa europskim fondovima od samog početka. Od kad su se EU fondovi kao izvori financiranja pojavili, gledam na njih kao na odličnu priliku, koja se u uvjetima malih općinskih proračuna mora iskoristiti. Upravo ove godine planiram najviše pomoći u apliciranju na Program ruralnog razvoja partnerskim općinama i pojedincima.

Tko može biti nosilac projekta za Program ruralnog razvoja?

Natječaji za neke mjere već su bili raspisivani i očekuju se novi. Program nije samo usmjeren na poljoprivrednu proizvodnju već i diversifikaciju kao što je ruralni turizam, tradicijski zanati, aktivnosti kao brendiranje, inovacije u poljoprivredi, sajmovi itd. Projekte mogu prijaviti fizička lica, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, tvrtke, javne institucije, jedinice lokalne samouprave, zadruge, razvojni centri i udruge. Ono što ljude najviše zanima jeste da se financira proširenje proizvodnje (farme, trajni nasadi, hladnjače, mljekare…), kupnja strojeva, negdje i polovnih, izgradnja objekata za proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda… Također, općine se mogu prijaviti za izgradnju cestovne, komunalne i druge infrastrukture, izgradnju i opremanje domova, vrtića, turističkih punktova.

Koliko ste svoju sredinu promijenili iz novaca EU?

Generalno, svi smo premalo napravili u smislu korištenja pretpristupnih, i sada strukturnih i investicijskih fondova. Lokalno, dosta smo napravili u cilju razvoja turizma i male infrastrukture, ali nedovoljno za proizvodnju koja je osnova svega. Za održiv razvoj turizma jednostavno je potrebno puno više, naročito u izgradnji infrastrukture, ali i općenito znanja. Tako da je turistička ponuda i dalje slabo razvijena, ali nove prilike postoje za lokalnu, društvenu, cestovnu i komunalnu infrastrukturu , proizvodnju i preradu u poljoprivredi. Tek ćemo onda stvoriti pretpostavke za razvoj turizma. Pomogli smo osam projekata iz Programa ruralnog razvoja i svi su bili u području primarne proizvodnje, što je dobro, jer bez nje neće biti rasta.

Koliko naše ruralne sredine, sa lošom infrastrukturom, slabom prometnom povezanošću, bez stanovništva, mogu konkurirati projektima?

Situacija trenutno u našim sredinama jeste loša, ali upravo tu za one proaktivne i leži prilika. Oni koji su ostali do sada već imaju temelj za daljnji rast. Potrebna je i ambicija naravno, a za ambiciju su potrebni proaktivni ljudi. Primarna proizvodnja u poljoprivredi se mora povećavati i za to će biti subvencija, a onda će se pojaviti prerada i finalizacija. Na kraju, trendovi se mogu promijeniti ako okruženje postane poticajno i plodonosno, što vjerujem da hoće. Očekujem da će se tada mlađi ljudi jednim dijelom vratiti i početi se baviti poljoprivredom iz izbora, a ne iz nužde. Jednostavno se treba organizirati, ne treba stvari prepuštati slučaju. Upravo je mjera 6 Programa ruralnog razvoja idealna za naša poljoprivredna područja, gdje mali poljoprivrednici mogu dobiti do 15.000 eura u 10 postotnom financiranju, mladi poljoprivrednici do 50.000 eura, isto u cjelokupnom iznosu, a postoje mjere i za ruralni turizam do 50 i 200 hiljada eura. Ne treba zaboraviti niti energetiku i drvnoprerađivačku industriju koje će isto biti poticane.

Ima li i drugih izvora financiranja za lokalne zajednice?

Drugih izvora financiranja ima, samo treba više istraživati i pisati, uspostaviti partnerstva i povjerenje. U Srbu smo prošle godine dobili donaciju od američke ambasade i EUCOM-a za obnovu i sanaciju mjesnog doma u Srbu koji je napravljen kao spomen dom boraca NOB-a, i to u vrijednosti od 250.000 američkih dolara. Srpsko narodno vijeće nam je pomoglo osigurati ostatak potreban za PDV od Ministarstva kulture. Veoma sam ponosan na ovaj projekt jer će se stvoriti baza za udruge i pojedince da dalje djeluju u cilju razvoja naše sredine.

Koliku imate podršku i razumijevanje svoje lokalne zajednice, općine, županije, ali i srpske zajednice?

Čvrsto vjerujem da se više nijedan dobar projekt ne može zaustaviti. Isto tako da će se konstruktivne ideje, dobri projekti koji su na korist svima, uvijek podržati. Općina po meni može odigrati značajniju ulogu u razvoju poljoprivrede i općine oko nas već na tome rade. Zadarska županija isto tako, podržava dobre projekte, pogotovo ako je već velik dio sredstava osiguran. Država pa u sklopu nje i srpska zajednica još nemaju artikuliranu razvojnu politiku koja se bazira na EU fondovima, ali i to se mijenja. Jednostavno postoji sve veća potreba za takvom strategijom i oni koji odlučuju, morat će se pridružiti. Zašto financirati mali broj projekata sa sopstvenim, malim, sredstvima kad se ona mogu upotrijebiti na način da se privuku EU sredstva u puno izdašnijim iznosima? Radimo svi na tome i vodstvo srpske zajednice razumije značaj ovih poticajnih mjera, ali i njima treba pomoći, a ne samo očekivati pomoć.

Koliko smo sami krivi za slabo povlačenje novca iz EU?

Dosta smo krivi, jer se puno toga prepušta slučaju. Moramo stvarati politike koje će direktno, kratkoročno i dugoročno, pomoći ljudima u ostvarivanju njihovih interesa. Bez toga, svi gubimo politički i svaki kredibilitet. Ovo je svakako izazov i kroz taj izazov možemo sebe unaprijediti i puno naučiti. Koristi od cijelog procesa su višestruke za sve naše građane, a pogotovo one na selu.

Možemo li izgubljeno vrijeme učenja za EU projekte nekako nadoknaditi?

Izgubljeno vrijeme što se tiče učenja se uvijek može nadoknaditi jer ipak sada ima gdje i od koga učiti kako pripremati kvalitetne projekte, pisati poslovne planove i drugo. Znanja ima, samo treba malo proaktivnosti od lokalnih dionika i više partnerstva.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više