Kako bi izgledala lična karta općine Vojnić, broj stanovnika, nacionalna i starosna struktura žitelja?
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imamo 4764 stanovnika u 46 naselja. Srbi čine većinu stanovnika sa 45 posto, dok je Hrvata 37, Bošnjaka 7 posto. Kao i u većini nerazvijenih krajeva, starosna struktura stanovništva je dosta nepovoljna jer mladi evidentno sve više odlaze. Nismo dovoljno industrijski razvijeni da bi to osiguralo uslove za ostanak i egzistenciju.
Kako je sa povratkom ljudi, imovine te sa obnovom?
Kada je povratak u pitanju mogu samo da izrazim nezadovoljstvo. Posljednjih par godina povratak se sveo na vrlo mali broj ljudi pa bi mogli i reći da je on zapravo završen. Jedan od glavnih razloga za to je određena nezainteresiranost hrvatske države u obnovi ratom oštećenih obiteljskih kuća kao i povratka stanarskih prava. Tako se nisu stvorili dovoljni uslovi da određeni broj ljudi koji se nije integrisao u drugim državama, a izrazio je želju za povratkom, zaista to i učini. Jedan od razloga je i nedovoljna industrijska razvijenost pa je mogućnost zaposlenja potencijalnih povratnika vrlo mala, a većina njih nekakvu egzistenciju je pronašla u izbjeglištvu. Povratnici se jedino mogu baviti poljoprivredom, no zemlja je više od 20 godina neobrađena, zarasla je u šikaru. Da bi se mogla dovesti u stanje obradivosti potrebna je mehanizacija koju povratnici nemaju. Tako se zapravo vrtimo u krugu i mladi odlaze u potrazi za boljim životom. Imovina protjeranih Srba koji se nisu vratili je devastirana u ratu pa je sada zapuštena i sami ljudi nisu u mogućnosti svoje kuće urediti i dovesti u stanje useljivosti.
Kako je sa obrazovanjem djece na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, kako je sa pravom na izražavanje nacionalne pripadnosti?
U osnovnoj školi u Vojniću pored osnovne nastave postoji i dopunska nastava po modelu C u kojoj djeca uče srpski jezik, ćirilično pismo i pravoslavni vjeronauk. Učiteljica srpskog jezika i sveštenik kažu da je odaziv na tu nastavu vrlo dobar te da je pohađa više od 90 posto učenika. Saradnja sa lokalnom osnovnom školom je dobra i ne postoje nikakve zapreke da naša djeca i dalje gaje svoju tradiciju. Problem predstavlja nabavka stručne literature za lakše savladavanje gradiva i tu bi nam, čemu se nadam, Republika Srbija trebala više pomoći. Mi pripadnici srpske zajednice ne osjećamo se ugroženo i slobodno možemo proslavljati naše praznike i svetkovine. Uvijek, naravno, postoje izdvojeni slučajevi koji su djela pojedinaca. U zadnje vrijeme posebno nas brinu narastajuća netolerancija, divljanje desnice i negiranje zločina iz Drugog svjetskog rata.
Kako je sa infrastrukturom, a blizu je i Dvor kao potencijalno odlagalište nuklearnog otpada?
Postoji određena problematika kada govorimo o lokalnoj infrastrukturi jer se naša općina prostire na oko 24 kvadratna kilometra, a to znači da ovdje živi 25 stanovnika na kvadratni kilometar. Zato je vrlo teško održavati potpunu infrastrukturu na cijelom području općine sa tako malom naseljenošću. Ne smatram da tu postoji razlika u održavanju infrastrukture zbog većinskog srpskog stanovništva već je to realno stanje za jednu siromašnu općinu. Tu su najviše zakinuta rubna područja sa slabom naseljenošću bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. Što se tiče mogućnosti odlaganja nuklearnog otpada u Dvoru na Uni, potpuno suosjećam sa stanovnicima Dvora i potpuno ih podržavam. Mi smo blizu pa ni nama ne odgovara da se tamo izgradi odlagalište. Sabor je u vezi sa time usvojio određene dokumente, a za koje su nažalost glasali i neki srpski predstavnici u saboru. Odlaganje nuklearnog otpada blizu rijeke Une i Dvora sigurno će utjecati na razvoj i bavljenje poljoprivredom, ekološku proizvodnju hrane i turizam od čega stanovnici jedino mogu živjeti na ovim nerazvijenim područjima. Tom Strategijom odlaganja nuklearnog otpada planirane su tri rute dovoza otpada na odlagalište, a jedna prolazi kroz Vojnić, Vrginmost, Topusko i Gline do Dvora. Mi nećemo dozvoliti da se Kordun i Banija pretvore u odlagalište, da se na taj način opustoše do kraja i poduzet ćemo sve što možemo da država odustane od te Strategije.
