Novosti

Intervju

Milena Čalić-Jelić: Documenta na meti

Pravnica u Centru za suočavanje s prošlošću: Nije sporno da je tema ratnih silovanja koja su počinili vojnici HV-a neprihvatljiva široj javnosti i da još uvijek ne postoji javno okruženje koje bi ohrabrilo svjedoke, a osobito žrtve da progovore. Nažalost, to se odnosi i na mjesta skrivenih ukopa pa još uvijek imamo velik broj nestalih

Kno45g7377806s7jfaax07pt2cr

Milena Čalić-Jelić (foto Goran Stanzl/PIXSELL)

Kako komentirate odluku Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja kojom je odbijen zahtjev žrtve ratnog silovanja srpske nacionalnosti?

Navedena odluka je svojevrsni presedan pa izaziva veliko zgražanje i nepovjerenje u rad Povjerenstva. Prvi val riješenih predmeta je bio priznanje statusa žrtvama seksualnog nasilja, gdje su činjenice počivale na sudskoj ili drugoj kaznenoj dokumentaciji. Čl. 29 st. 2 Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, NN 64/15, kaže da ‘iznimno od stavka 1. ovoga članka, stranku se ne mora saslušati, kada je pribavljena pravomoćna sudska presuda, ranije dana izjava pred nadležnim tijelima ili drugi izravni dokaz da je stranka žrtva seksualnog nasilja’, a u navedenom predmetu postoji optužnica, kao i iskaz žrtve dan video linkom. Stoga je upitno zašto Povjerenstvo nije poklonilo vjeru pravosudnim tijelima, već je inzistiralo na medicinskoj dokumentaciji.

Kako komentirate optužbe Zaklade za žrtve ratnog zločina silovanja koja tvrdi da Documenta broji krvna zrnca žrtvama ratnih silovanja?

Smatram da se radi o ishitrenoj reakciji i nedovoljnom znanju, prvo treba provjeriti sadržaj Documentinog priopćenja, a prisutan je i nedostatak znanja o medijima pa se izjave temelje na jednom novinskom članku. Documenta je 2014. objavila evidenciju upita civilnih žrtava rata i napravila prikaz prema mjestu i kategoriji stradanja, iz čega je razvidno da nacionalna pripadnost ili krvna zrnca onih koji su nam se obratili nisu interes ni kriterij našeg rada. Najveći broj stradalnika javio se 2012., kada se počelo razgovarati o izmjenama postojećih zakona kojima bi se obuhvatio širi krug civilnih žrtava rata i povisio sadašnji prag opsega prava. Documenta se godinama zalaže za osnivanje fonda i donošenje novog zakona.

Mislite li da su ratna silovanja koja su počinili vojnici HV-a zabranjena tema?

Ne. Iako nije sporno da je ta tema neprihvatljiva široj javnosti i da još uvijek ne postoji javno okruženje koje bi ohrabrilo svjedoke, a osobito žrtve da progovore. Nažalost, to se odnosi i na mjesta skrivenih ukopa pa još uvijek imamo velik broj nestalih.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više