Kažite nešto o pododboru čija ste predsjednica.
Naš pododbor ima 40-ak aktivnih članova, najvećim dijelom folklorne sekcije. Imamo muzičku i dramsko recitatorsku sekciju koje su novije po datumu formiranja. Osim tih sekcija, članovi našeg pododbora su i roditelji folkloraša i volonteri, a osim organizacije nastupa, naš pododbor skuplja stare predmete, riječi i običaje našeg kraja kako bismo ih u perspektivi predstavili javnosti. Obilježavamo međunarodni dan starih osoba kad nastupaju naša folklorna i pjevačka grupa, a tada se okupljaju svi okolni pododbori i KUD-ovi. Do sada nam je svake godine dolazio pododbor iz Viškova, često i onaj iz Zagreba, a sada krećemo u suradnju s voćinskim pododborom. Iako smo se više bazirali na lokalnu suradnju, išli smo nekoliko puta u Sloveniju i Srbiju. Tu bih voljela naglasiti našu suradnju s KUD-om ‘Tono Hrovat’ iz Velike Kladuše i HKUD-om ‘Sv. Ante - Herceg Bosna’. S Kladušanima je suradnja je počela prije nekoliko godina, pa imamo dobro sjećanje s tih nastupa. Suradnja s HKUD-om koji je osnovan krajem prošle godine i koji obuhvaća Krnjak, Tušilović, Vojnić i Barilović, počela je prije nekoliko mjeseci. Imamo dosta dobru suradnju jer su njihovi predstavnici u školi i u općini; želja za njihovim učešćem u obilježavanju dana općine bila je obostrana. Treba reći i da do sada nije bilo incidenata vezanih za pododbor ili njegove članove. Mislim da smo dobro prihvaćeni u sredini u kojoj djelujemo; srpska manjina ovdje prevladava pa mislim da i dalje neće biti nikakvih problema.
Kakva je suradnja pododbora s općinom i zagrebačkom centralom ‘Prosvjete’?
Pododbor je imao i ima podršku od načelnika tko god bio na toj funkciji. Što se tiče centrale, imamo dobru suradnju, ali najviše problema imamo s financijama, pa je teško provoditi naše programe. Sve u svemu, vjerujemo da će se problem financiranja naših aktivnosti uspješno riješiti, iako se neke stvari oko toga mogu malo bolje posložiti. Ali i pored svega ostaje nam entuzijazam, jer najveći dio našeg rada je volonterski, često o trošku pojedinaca.
Kako osiguravate smjenu generacija tako da uvijek imate folkloraše?
Imamo dvije grupe. Prvu čine djeca od šest do 10 do 12 godina koja idu u niže razrede osnovne škole, a drugu članovi stari od 13 do 40 godina. ‘Mali’ prelaze u stariju grupu kad netko zbog školovanja, zaposlenja ili drugih obaveza više ne može dolaziti. Dešava se da neki put ima manje ljudi, ali se to kasnije nadoknadi. Uostalom, i ja sam plesala u folkloru prije 15 godina kad sam bila u osnovnoj i srednjoj školi, a kad sam bila na fakultetu, to sam morala propustiti. Zatim sam se nakon par godina ponovo vratila i posvetila pododboru. Slično je kod drugih starijih folkloraša. Inače, za probe i nastupe vlada velik interes djece i mladih, pogotovo što nema drugih aktivnosti. Čak su i srednjoškolci disciplinirani; na probe se dolazi redovno. Interes djece se ne svodi samo na rad u pododboru; većina njih ide na vjeronauk i na dopunske sate srpskog jezika i kulture.
Kako uspijevate održavati probe s obzirom da su naselja u općini prilično udaljena?
Djecu na probe mlađe i starije grupe, koje održavamo petkom u trajanju od sat ili dva, dovoze roditelji ili prijatelji, a srednjoškolci dolaze autobusom jer im je tako jednostavnije. Probe se održavaju u društvenom domu DVD-a u Debeloj kosi koji smo dobili na korištenje.
Kakvi su planovi pododbora?
Tokom ove godine imamo nekoliko planiranih nastupa, a nastavljamo raditi na dramsko-recitatorskoj sekciji kako bi ta sekcija čiji su se članovi predstavili i na nedavnoj smotri napravi nešto veće. Planiramo zajedničku likovnu koloniju u Krnjaku i Karlovcu, a tokom jeseni književno veče i prela.
