Evropska unija prošlog se tjedna ponovno našla u situaciji da se mora nositi s neposluhom Poljske i Mađarske, nakon što su predstavnici te dvije zemlje odbili autorizirati sedmogodišnji proračun i fond za oporavak ekonomije zbog krize uzrokovane pandemijom Covida-19. Iako je paket težak 1,8 bilijuna eura rekordni iznos koji je EU ikada distribuirala iz svoga proračuna, premijeri Mađarske i Poljske Viktor Orbán i Mateusz Morawiecki prkosno su na njega stavili veto zato što je pristupanje istom uvjetovano poštivanjem kriterija vladavine prava kako ih definira EU. To znači da bi se sve članice trebale obavezati da će poštivati i garantirati slobodu medija, autonomiju sudstva i ljudska prava, upravo ona područja u kojima su Poljska i Mađarska države sa zastrašujuće lošim stanjem.
Prema mehanizmu smišljenom kako bi se to poštivanje osiguralo, Evropsko vijeće imat će pravo kvalificiranom većinom donijeti odluku o uskraćivanju sredstava zbog kršenja vladavine prava. Kako je pak ovo shvaćeno u Poljskoj i Mađarsko dobro ilustrira komentar u Magyar Nemzetu, jednom od vodećih dnevnih listova u Mađarskoj: "Budući da nije unaprijed određeno koja bi to točno kršenja zakona mogla dovesti do uskraćivanja EU novca, to znači da bi, osim homoseksualnog lobija, to mogli određivati i svi oni koji smatraju da je ilegalna imigracija dobra stvar." Iznos financijskog paketa za razdoblje od 2021. do 2027. godine predstavnici članica ispregovarali su ljetos, a u pregovorima je donekle prevladala takozvana "štedljiva petorka" – Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Finska, zbog čega su smanjeni inicijalni prijedlozi o ulaganjima u, primjerice, znanstvena istraživanja, dok su iznosi za poljoprivredu i strukturne fondove pošteđeni rezova. Također, plan uključuje i cilj da se tijekom nadolazećeg proračunskog razdoblja više od 500 milijuna eura uloži u projekte "ekološke tranzicije" diljem kontinenta. Isto tako, na inzistiranje Poljske i Mađarske inicijalni prijedlozi kojima se definirao uvjet poštivanja vladavine prava već su razvodnjeni, a mehanizam kažnjavanja članica ionako je prilično teško realizirati.
No Poljska i Mađarska ne žele prihvatiti ni to, što se tumači kao priznanje vlada ovih dviju zemalja da njihove dosadašnje politike nisu bile u skladu s demokratskim principima EU-a i pokušaj da stvore okolnosti za daljnje podrivanje vladavine prava. Budući da se vladavina prava, barem deklarativno, smatra nosivim stupom evropskog projekta, članice iz zapadne Evrope zasad tvrde da im ne pada napamet popustiti pred ucjenama Poljske i Mađarske, a Manfred Weber, predsjednik pučana (EPP) u Parlamentu, čiji je član i Orbánov Fidesz, izjavio je da EU "napokon ima mehanizam vladavine prava sa zubima i neće od njega odustati". Zato se sada pokušavaju smisliti alternativni načini za zaobilaženje veta, primjerice onaj koji se razmatra u uredu predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela. Prema njemu bi se rezoluciji priključio dodatni dokument s preciznim koracima za smanjenje financiranja, čime bi se Orbánu i neformalnom vođi Poljske, vicepremijeru Jaroslawu Kaczyńskom otvorila mogućnost da interveniraju u konkretne kriterije bez zadiranja u sam mehanizam vladavine prava izložen u osnovnoj rezoluciji. Prema prijedlogu koji je iznio nizozemski premijer Mark Rutte, paket za pomoć ekonomiji odvojio bi se od proračuna, a potom bi članice o njemu pregovarale na multilateralnoj razini, bez Poljske i Mađarske.
Evropska većina također se nada da će, za razliku od Orbána koji se ovime izvjesno štiti od potencijalnih istraga za zloupotrebu EU fondova, Poljsku biti lakše nagovoriti na suradnju jer su Poljaci izrazito proevropski orijentiran narod, a stabilnost vladajućeg PiS-a već je poljuljana masovnim protestima zbog zabrane pobačaja. Osim toga, Poljska je u prošlom razdoblju povukla triput više sredstava iz EU proračuna nego što je u njega uplatila, pa bi odbijanjem predloženog paketa puno mogla i izgubiti. No dvije zemlje dosad su potrošile tek polovicu sredstava koja im pripadaju prema prošlom proračunu, pa se procjenjuje da si one mogu priuštiti odugovlačenje u ovoj igri. Ukoliko ustraju i do kraja godine ne dođe do dogovora o novom proračunu, na snagu će stupiti izvanredni režim prema kojemu će se u cijelosti isplaćivati samo poljoprivredne subvencije, a sve ostale stavke u smanjenom obimu.
