Zbog arhivskih fotografija ratnih vojnih invalida NDH kako izrađuju dječje igračke, kojima je Hrvatski povijesni muzej 3. decembra na svojoj Facebook stranici obilježio Međunarodni dan invalida, prošlog tjedna je upućen dopis pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, pravobraniteljici za osobe sa invaliditetom Anki Slošnjak te ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.

Ubrzo je stigao odgovor iz Ministarstva kulture koji potpisuje državni tajnik Ivica Poljičak. U odgovoru se navodi da je objava Muzeja bila "nenamjerna" te da su je zaposlenici uklonili, kao i da "u tom smislu razumiju prvi dio pisma" koji su uputili teoretičar Tomislav Medak i povijesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić.

Međutim, u Ministarstvu kulture smatraju da "nije primjereno upućivati HPM na karakter nacističkih zločina, koji su nažalost obilježili suvremenu nacionalnu i europsku povijest".

Državni tajnik i ministrica kulture navode da je Muzej svojim javnim djelovanjem i brojnim izložbama iz fundusa stručno i profesionalno iskazao činjenice i svoj stav o karakteru nacističkog režima.

"O tome najbolje svjedoči ovogodišnja izložba 'Ako tebe zaboravim... – Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945./zadnje odredište Auschwitz'. Izložba se tematski odnosi na stradanje Židova iz Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata s posebnim naglaskom na sudbine deportiranih u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u Poljskoj. Izložbu je HPM postavio u Francuskom paviljonu, autentičnom mjestu stradanja Židova u Zagrebu i drugih mjesta Hrvatske", pokušali su opravdati postupak Muzeja.

Na kraju pisma ocjenjuju da su zaposlenici Muzeja spoznali nenamjernu grešku i objavu uklonili te da "nema potrebe pokretati bilo kakve druge postupke", ponajmanje one koje su predložene u dopisu pravobraniteljstvima i Ministarstvu, a to je kazneno sankcioniranje djelovanja Hrvatskog povijesnog muzeja.

Potpisnici dopisa uputili su odgovor državnom tajniku navodeći da iz njihovog očitovanja proizlazi da Ministarstvo, kao predstavnik osnivača Hrvatskog povijesnog muzeja, amnestira postupak te institucije koji ima elemente kaznenog djela umanjivanja zločina protiv čovječnosti. Pritom odgovaraju da Ministarstvo nije poduzelo korake da ustanovi kako je do tog postupka došlo – je li se Muzej očitovao prema javnosti da adresira to što nazivaju "greškom” te što je poduzeo da spriječi da se takvi prestupi ne ponove.

"Izbjegavajući iznijeti jasne stavove na suštinska pitanja ovog slučaja, odlučili ste posegnuti za zamjenom teza, optuživši nas da dovodimo u pitanje cjelokupnu stručnu djelatnost Hrvatskog povijesnog muzeja, što ne odgovara istini. Osim što s pozornošću pratimo djelatnost Hrvatskog povijesnog muzeja, pa smo tako i dobro upoznati s izložbom o stradanju Židova iz Hrvatske u Auschwitzu, kao odgovor na ovo možemo samo ustvrditi da stručnost na koju ukazujete objavu fašističke propagande čine utoliko težim prestupom, budući da do njega nije došlo iz nedostatka stručnog znanja u Muzeju, nego uz punu institucionalnu svijest o stradanjima pod terorom ustaškog režima i Trećeg Reicha", navodi se u odgovoru.

Također, potpisnici kažu da su Ministarstvu ukazali na činjenicu da Muzej svojim postupanjem briše iz povijesti stradanje i djelovanje osoba s invaliditetom, a da Ministarstvo taj čin brisanja nastavlja odgovorom u kojem "niti jednom riječju ne spominju osobe s invaliditetom, ne osuđuju instrumentalizaciju, niti traži da Muzej u svom daljnjem djelovanju aktivno djeluje protiv brisanja iz povijesti."

"Kao što ste se mogli uvjeriti iz prilogâ u našem dopisu, propagandni materijal ratnog ministarstva NDH prenesen je bez pojašnjenja koje bi ustaški režim kontekstualiziralo kao genocidan. Korištenje fotografija (maloljetnih) vojnih veterana s invaliditetom u ustaškim uniformama težak je oblik propagande kojom se narav tog režima nastojala prikriti. Osobe s invaliditetom bile su, pritom, zbog eugenike, rasnih zakona i ekonomije ratovanja žrtve masovnih sterilizacija, eutanazije i istrebljenja. Svrha ovih propagandnih fotografija je humanizacija fašističke ideologije, a ne afirmacija osoba s invaliditetom. Stoga prezentacija tih fotografija na službenim stranicama Hrvatskog povijesnog muzeja povodom Svjetskog dana osoba s invaliditetom ukazuje na nesavjesno stručno djelovanje i tretiranje sadržaja fundusa mimo etičkih standarda struke", stoji u odgovoru.

Osim toga, skrenuli su pažnju da Muzej nije uklonio sadržaj jer je uvidio grešku nego je svoju objavu obrisao nakon niza prigovora i revolta domaće i međunarodne javnosti. Prije brisanja objave, Muzej se branio pozivanjem na “neutralnost” muzejskog fundusa.

"Ne smatrate li potrebnim da od uprave Muzeja zatražite službeno očitovanje kako bi se okolnosti i razlozi ovog incidenta pojasnili javnosti? Ne smatrate li da bi nakon niza medijskih napisa o ovom slučaju odgovorne osobe iz Hrvatskog povijesnog muzeja bile dužne ponuditi pojašnjenje i, što bi bilo minimalno za očekivati, ispriku javnosti i osobama s invaliditetom?", neka su od pitanja koja su upućena ministarstvu.

Potpisnici ocjenjuju da nehajan odnos Ministarstva kulture prema postupku Muzeja i njihov arogantan odgovor otvaraju pitanje zašto se Ministarstvo postavlja kao branitelj nesavjesnog postupanja prema javnosti i na sebe preuzima odgovornost za nešto s čime se treba suočiti Muzej?

"Kakvu poruku aboliranjem odgovornosti za potencijalno protuzakonito, nesavjesno i nestručno djelovanje vi šaljete ostalim muzejskim institucijama u Hrvatskoj? Naposljetku, zašto vi u vašem dopisu ne smatrate bitnim promijeniti javni tretman osoba s invaliditetom nego ga ignoriranjem instrumentalizacije i brisanjem iz povijesti sami nastavljate? Očekujemo od Ministarstva kulture da zatraži od Hrvatskog povijesnog muzeja da se očituje i preuzme vlastitu odgovornost prema javnosti, a od Ministarstva da kritički sagleda vlastito brisanje iz ove rasprave osoba s invaliditetom", poručeno je Ministarstvu kulture.