>

novosti logo

Piše M. Bačić

Mladi za klimatsku pravdu

Šestero mladih iz Portugala podnijelo je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv 33 zemlje. Mladi tužitelji tvrde da te zemlje nisu ostvarile potrebno smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi im omogućile sigurnu budućnost

Šestero mladih iz Portugala podnijelo je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu protiv 33 zemlje jer ne čine dovoljno kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena. Time se, tvrde mladi, krši njihovo pravo na život. Ovo je prvi takav slučaj u povijesti Europskog suda, a ako tužba bude prihvaćena, mogla bi postati presedan za druge slučajeve vezane uz klimatske promjene koji se temelje na argumentima ljudskih prava

Cláudia Agostinho (21), Catarina Mota (20), Martim Agostinho (17), Sofia Oliveira (15), André Oliveira (12) i Mariana Agostinho (8) pokrenuli su tužbu protiv 27 zemalja članica Europske unije te Velike Britanije, Švicarske, Norveške, Rusije, Turske i Ukrajine. Mladi tužitelji tvrde da te zemlje nisu ostvarile potrebno smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi im omogućile sigurnu budućnost. Za akciju su se odlučili nakon što su požari 2017. godine u Portugalu doveli do pogibelji više od 120 ljudi, a istražitelji su povezali intenzitet požara s globalnim zatopljenjem. Tužba je podignuta i nakon što je u Portugalu zabilježen najtopliji srpanj u posljednjih 90 godina.

‘Bojim se za svoju budućnost. Živim s osjećajem da svake godine moj dom postaje sve neprijateljskije mjesto’, rekla je novinarima 20-godišnja Catarina Mota tijekom virtualne konferencije koja je održana prošlog tjedna. Dodala je da su vrućine u njenom gradu Leiriji, u središnjem Portugalu, tolike da vježbanje na otvorenom više nije moguće. ‘Ako budem imala djecu, na kakav ću ih svijet donijeti? Ovo su ozbiljne brige o kojima razmišljam svaki dan. Nakon požara 2017. godine shvatili smo da se moramo promijeniti i pod hitno spriječiti klimatske promjene’, rekla je ona. Mladima je trebalo skoro tri godine da pripreme tužbu, a cijeli proces potpomognut je uspješnom crowdfunding kampanjom koju su pokrenuli u listopadu 2017.

Gerry Liston iz Globalne mreže pravne akcije (GLAN), koja predstavlja mlade tužitelje, rekao je kako bi ovaj slučaj mogao natjerati vlade europskih zemalja da prihvate smanjenje emisija stakleničkih plinova koje zahtijevaju znanstvenici. Odvjetnici će tijekom procesa argumentirati da se planovi nijedne od 33 tužene zemlje ne podudaraju s obavezama o ograničavanju rasta globalne temperature ispod dva Celzijeva stupnja, odnosno ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Tužbom će stoga tražiti od suda da naredi državama da smanje emisije stakleničkih plinova tako da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 Celzijevih stupnjeva.

I dok sam Europski sud za ljudska prava ne može izravno narediti državama što da rade, Marc Willers koji vodi postupak rekao je da bi presuda u njihovu korist mogla dovesti do toga da tužitelji, ali i drugi pojedinci, pokrenu tužbe pred sudovima u vlastitim zemljama. Podsjetimo da je Europski sud za ljudska prava posljednja instanca, na koju slučajevi dolaze tek kada se iscrpe sve mogućnosti pred sudovima zemalja protiv kojih je podignuta tužba. No odvjetnici u ovom slučaju traže iznimku jer tvrde kako podizanje tužbi u 33 različite države ne bi bilo praktično, ponajprije iz financijskih razloga.

1/1