>

novosti logo

Na udaru Srbi i radnici

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je u izvještaju za prošlu godinu upozorila na veći stupanj socijalne distance i predrasuda prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i na opće pogoršanje radnih prava

Prema pripadnicima srpske nacionalne manjine prisutan je veći stupanj socijalne distance i predrasuda, pa i mržnje, što dovodi do netrpeljivosti koja ne nailazi na osudu u društvu, stoji u izvještaju pučke pravobraniteljice za 2017. godinu. Pravobraniteljica Lora Vidović ističe da se Srbe kolektivno izjednačava s agresorima odgovornima za rat zbog čega su izloženi vrijeđanju, javnim prozivkama zbog manjinskih prava ili pozivima na nasilje, pa čak i napadima. ‘Nakon više godina unaprjeđenja odnosa između srpske manjine i većinskog naroda, primjetno je pogoršanje odnosa, javnih prijetnji i incidenata’, piše u izvještaju koji je upućen Hrvatskom saboru.

Pravobraniteljica ističe da su srpski jezik i ćirilično pismo stigmatizirani, da su manjinski sadržaji na javnoj televiziji getoizirani u samo dvije tjedne emisije te da nakon napada na tjednik Novosti ‘javnost nije na primjeren način senzibilizirana o negativnim utjecajima govora mržnje, niti informirana da i pripadnici nacionalnih manjina, kao porezni obveznici, također priskrbljuju proračunska sredstva koja im se dodjeljuju te kako je pravo na slobodno, otvoreno i kritičko novinarstvo vrijednost demokratskog društva’.

Također se upozorava na nepoštivanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u ostvarivanju prava na proporcionalnu zastupljenost među zaposlenima u javnim tijelima, koja je prošle godine dodatno smanjena. Udio pripadnika manjina u pravosuđu i upravi iznosi 3,34 posto, što je dvostruko niže od udjela u stanovništvu, koji iznosi 7,67 posto. ‘Planovi zapošljavanja, donošeni ranijih godina radi postizanja 5,5 posto zastupljenosti, bili su posve nedjelotvorni. Štoviše, u vremenu za koje su bili doneseni, njihov udio u ukupnom broju zaposlenih dodatno je smanjen, što je među pripadnicima manjina pobudilo sumnje da su takve mjere donošene samo radi stvaranja privida o udovoljavanju zahtjevima za završetak pregovora o članstvu u EU-u, no bez stvarne ambicije da se zaista i ostvare’, stoji u izvještaju.

Usprkos poboljšanjima na tržištu rada, i dalje nedostaju aktivne mjere zapošljavanja ranjivih skupina, posebno starijih ljudi, velike su regionalne razlike u nezaposlenosti, kao i broj ugovora o radu na određeno vrijeme, rad bez plaće ili uz plaćanje na ruke i neplaćeni prekovremeni rad, naglašava se u dijelu izvještaja koji je posvećen radnim pravima, području iz kojeg je pravobraniteljica u prošloj godini primila najveći broj pritužbi građana.

1/1