>

novosti logo

Društvo Društvo

Nacionalna mirovina – oblik socijale

Bilo bi logično pronaći dio populacije starijih od 65 godina koji bi zaslužili taj oblik socijalne pomoći u iznosu od 800 kuna, kako bi cijela zamisao bila socijalno pravedna, ističe Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava namjerava u idućoj godini donijeti novi Zakon o nacionalnoj mirovini prema kojem bi građani stariji od 65 godina koji nisu ispunili uvjete za redovnu mirovinu i nemaju stoga nikakvih prihoda, a imaju neprekidno prebivalište dvadeset godina u Hrvatskoj, primali svojevrsnu socijalnu mirovinu u mjesečnom iznosu od 800 kuna.

Na tom prijedlogu zakona, koji bi se u prvom kvartalu iduće godine trebao naći u Vladinoj proceduri, radi vrlo široka radna skupina, čiji je član i Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Bežovan podsjeća da se u Hrvatskoj, odnosno u tzv. bizmarkovskom sustavu, mirovina zarađuje radnim stažem. Zbog toga većina članova radne skupine smatra da spomenuti institut nacionalne mirovine ne treba nazivati mirovinom, već izvjesnim oblikom socijalne pomoći starijima od 65 godina koji nemaju primanja ni dovoljno imovine, ali moguće ni nekih drugih prava.

- Kada se još 1990-ih radila velika reforma mirovinskog sustava, Svjetska je banka rekla da mi za naše građane koji nisu ostvarili pravo na mirovinu – za ostvarivanje minimalne morate imati najmanje 15 godina radnog staža – napravimo nulti stup mirovinskog osiguranja po kojem bi dobili izvjesnu socijalnu mirovinu. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, jedan dio takve siromašne populacije već prima zajamčenu minimalnu naknadu od 920 kuna, a mogu dobiti i pomoć za troškove stanovanja, ogrjeva i bon za energetsko siromaštvo. Sada bi bilo logično pronaći također i dio populacije starijih od 65 godina koji bi zaslužili navedeni oblik socijalne pomoći u iznosu od 800 kuna, kako bi cijela zamisao bila socijalno opravdana i time socijalno pravedna. Da se ne bi dogodilo primjerice da se daje takav tip socijalne pomoći osobi koja ima tri apartmana na moru - kaže Bežovan.

Naš sugovornik zagovara načelo provjere vrijednosti imovine onih koji bi željeli ući u sustav tzv. nacionalne mirovine. I tu je jako puno potencijalnih zamki: vrijednost nekretnine od 90 ili 120 kvadrata u Lici ili Slavoniji, upozorava Bežovan, puno je niža od vrijednosti nekretnine od 50 kvadrata u Zagrebu ili primjerice na moru. Također, pitanje je definicije siromaštva: jeste li siromašni ako npr. imate imovinu koja vrijedi 50.000 eura? U Sloveniji su tom analogijom, kaže naš sugovornik, za istu namjenu propisali i manji cenzus – 30.000 eura – kao uvjet da starije i stare osobe dobiju tzv. nacionalnu mirovinu.

- Rekao bih da ne možete participirati u sustavu ako vam je vrijednost imovine veća od 50.000 eura, već morate trošiti svoju imovinu. Iako je moje rješenje zapravo hibridno i treba ga dodatno pojasniti nekim stvarima, smatram da bismo takvom logikom imali manje od 10.000 onih koji bi primali takvu mirovinu - kaže Bežovan.

Po njemu, ključno je pitanje možemo li nešto opravdati nekom svrhom te podsjeća na vrijeme kada je SDP-ova vlada ukinula dječji doplatak za redovite studente.

- Bio je to dotad primjer svrhovitog davanja jer netko tko dolazi iz provincije na studij ima veće troškove i njemu bi tih 300 kuna mjesečno moglo nešto značiti. U svakom slučaju, zaključak je da postoji opravdani razlog da se jednom dijelu građana, koji se nalaze negdje između tzv. bogatih i onih koji ne dobivaju nikakvu socijalnu pomoć, dade takav oblik pomoći, pri čemu treba definirati izvjesne kriterije koji će biti socijalno opravdani i javnosti prihvatljivi. Jer ako tražite neko pravo za sebe, morate se izložiti proceduri da to pravo ostvarite i da ta procedura, kada već dobivate javni novac, bude i javno provjerljiva - zaključuje Bežovan.

1/1