>

novosti logo

Nada za Europu

Konkretne, dobro artikulirane i progresivne nove politike za predstojeće EU izbore dolaze uglavnom iz lijevog, aktivističkog i manjinskog spektra. O stanovanju dostupnom svima, demokratskom socijalizmu, slučaju franak, zaštiti i promicanju prava manjina za Novosti govore kandidati i kandidatkinje koji se zalažu za pravedniju i solidarniju Europu

Konkretne, dobro artikulirane i progresivne nove politike za predstojeće izbore za Europski parlament dolaze uglavnom iz lijevog, aktivističkog i manjinskog spektra. Ne treba stoga čuditi što one, fokusirane uglavnom na radne i socijalne probleme te ljudskopravnu tematiku, teško ili gotovo nikako ne nalaze put do šire javnosti. Naime, medijski je mainstream, bit će tome gotovo već tri desetljeća, premrežen interesima visoke politike i njihove glasačke mašinerije. Novosti zato predstavljaju neke od kandidata i kandidatkinja koji nude konkretne odgovore na konkretne probleme građana.

eu parlament mora postati mjesto gdje će se o Europi kapitala, asimetriji između centra i periferije, početi govoriti. Gašenje brodogradnje jasan je primjer posljedica takvih politika – ističe Katarina Peović

Koalicija zelene ljevice, koju čine politička platforma Možemo! i stranke Nova ljevica i ORaH, u svom europskom programu ističe važno pitanje stambene politike, pri čemu se zalažu za stanovanje dostupno svima i regulirano tržište najma stanova. Predvodnik liste Tomislav Tomašević smatra da treba na nacionalnoj razini porezno razlikovati građane koji stanove kratkoročno iznajmljuju turistima radi popunjavanja kućnog budžeta od onih koji iznajmljuju desetke apartmana cijelu godinu i zapravo vode rentijerski biznis. Time bi se ujedno spriječila špekulativna gradnja stanova za iznajmljivanje turistima, što stvara nekretninski balon i podiže do u nebo cijene stanova.

- I država i gradovi trebaju graditi javne stanove koji će se iznajmljivati povoljno lokalnom stanovništvu kako bi se osigurao veći stambeni fond za mlade, društveno ugrožene skupine, deficitarna zanimanja i druge, a u isto vrijeme povoljnijom cijenom utjecalo na tržište najma stanova. Valjalo bi se pritom ugledati na Beč koji ima čak 60 posto stanova za najam u javnom i neprofitnom vlasništvu u odnosu na Zagreb koji ima oko 30 puta manji udio - kaže Tomašević za Novosti.

Domeće da je na europskoj razini važna nova građanska inicijativa ‘Stanovanje za sve’ koja traži da se javna ulaganja u stanovanje izuzmu od EU pravila prekomjernog deficita. Koalicija zelene ljevice u kampanji ističe i problem klimatskih promjena, koje su prema izvješću Eurobarometra građanima Unije jedna od prioritetnijih tema.

- Jedina smo politička opcija u Hrvatskoj unutar koje djeluju dugogodišnji aktivisti i znanstvenici u području klimatskih promjena. Istraživanja pokazuju da čak 70 posto građana Hrvatske prepoznaje klimatske promjene kao ozbiljan problem, a njih oko 60 posto smatra da Hrvatska čini premalo u borbi protiv tih promjena. Usprkos tome, sve političke opcije osim nas ovo pitanje potpuno ignoriraju. Klimatske promjene i politiku prilagodbe smatramo pitanjem društvene pravednosti, odnosno smatramo da je nepravedno da posljedice prilagodbe pogađaju one koji su najmanje doprinijeli globalnom zatopljenju svojom potrošnjom fosilnih goriva - ističe Tomašević.

Kandidatkinja Radničke fronte za predsjedničke izbore Katarina Peović, nositeljica zajedničke liste sa Socijalističkom radničkom partijom (SRP) za izbore za Europski parlament, nekidan je posjetila radnike u pulskom brodogradilištu Uljanik. Jasno zagovara politike, ne samo za nadolazeće europske izbore, suprotstavljene kapitalističkim antisocijalnim i antiradničkim mjerama.

- Trebalo bi preko institucija EU parlamenta ideološki mapirati antagonizam između kapitala i rada i propitati način kako kapital ostvaruje dominaciju kroz princip ‘podijeli pa vladaj’, antagonizirajući radnike jedne prema drugima, potičući nesolidarnost, šovinizam, ksenofobiju, antiimigrantsku retoriku - rezolutna je Katarina Peović.

No ukazivanje na radničke probleme u Hrvatskoj često se ignorira ili čak izaziva agresivne reakcije, što je pravi pokazatelj toga koliko se interesi kapitala štite svim sredstvima. Medijska hajka na radnike Uljanika i laži poput one da su upravo oni kao mali dioničari najodgovorniji za njegovu propast širile su se mjesecima.

Nitko od naših sadašnjih europarlamentaraca ne razumije problem dužnika u francima. Razgovarao sam i objasnio stanje stvari zastupnici Ivani Maletić, ali uzalud, jer ni ona nakon toga ništa nije poduzela – kaže Goran Aleksić

- Pritisci na RF također su sve neugodniji što smo glasniji u obrani radnika i radništva, pogotovo brodogradnje koja je upravo na udaru. Motiv da se uključimo u izbore za Europski parlament upravo je da naglasimo probleme okvira u kojem gotovo svi ostaju: okvir EU integracija, nekritičkog razvijanja institucionalne potpore za zaštitu ‘slobodne tržišne utakmice’, iako upravo on ograničava razvoj u interesu punog i svestranog razvoja svih ljudi - kaže Katarina Peović.

Program demokratskog socijalizma za 21. stoljeće koji podrazumijeva socijalistički trokut – društveno vlasništvo, društvenu proizvodnju i usmjerenost proizvodnje na potrebe svih – želi naglasiti da socijalizam koji smo imali nije ostvario sve dijelove tog trokuta. Valja se zapitati, kaže naša sugovornica, zašto su ljudi u realpostojećim socijalizmima bili atomizirani, zašto je domet društvene solidarnosti i kooperacije bio ograničen i zašto se sve više udaljavao od socijalističkog duha, što je primijetio i Che Guevara kad je posjetio Jugoslaviju krajem 1950-ih godina.

- EU birokrati govore o Europi dvije brzine pa bi legalizirali tu razliku, umjesto da radimo na tome da se ta podjela prevlada. A to se ne može prevladati bez radikalno-demokratske i socijalističke agende koja je upravo tim birokratima neprihvatljiva. EU parlament mora postati mjesto gdje će se o toj Europi kapitala, asimetriji između centra i periferije, početi govoriti. Logika kapitala nalaže da se on koncentrira u centru, a periferiju treba kao izvor jeftine radne snage i kao tržište za svoje proizvode. Gašenje brodogradnje jasan je primjer posljedica takvih politika - zaključuje Katarina Peović.

Stranka Snaga nastupa u kampanji za europske izbore s ciljem zaštite potrošača, prije svega onih 125 hiljada građana Hrvatske koji su podigli kredite u švicarskim francima pa sada imaju pravo i interes za obeštećenje jer su ih banke godinama gulile tim toksičnim kreditima. Predsjednik Snage i aktivist Udruge Franak Goran Aleksić ističe da je EU upoznata relativno površno o tzv. slučaju franak, a da sadašnji hrvatski predstavnici u EU parlamentu o tome dosad nisu rekli niti jednu riječ. No zato se, kada je o pravima potrošača riječ, SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan uspjela izboriti da Nutella u Hrvatskoj mora biti jednako kvalitetna kao i u Njemačkoj.

- Nitko od naših sadašnjih europarlamentaraca, ali što mi je posebno frustrirajuće ni mojih kolega iz Sabora, ne razumije problem dužnika u francima niti je itko proučio o čemu se tu radi. Da su željeli razgovarati sa mnom, sve bih im objasnio. Razgovarao sam i objasnio stanje stvari zastupnici Ivani Maletić, ali uzalud, jer ni ona nakon toga ništa nije poduzela - kaže Aleksić za Novosti.

Naš sugovornik dodaje da problem zaduženih građana na razini EU parlamenta misli riješiti lobiranjem i razgovorom sa svim bitnim predstavnicima institucija EU-a poput Europske komisije i predstavnicima Europske središnje banke. Namjerava se povezati s europskim zastupnicima koji dolaze iz država koje su već prošle kroz taj problem. Važno je, kaže Aleksić, osvijestiti im činjenicu da u Hrvatskoj potrošači nisu obeštećeni i da naša Vlada i zakonodavno tijelo ne čine ništa da problem dužnika riješe.

- Interes EU-a je da potrošači u takvim situacijama budu obeštećeni. Europski sud je svojim aktima maksimalno stao u zaštitu potrošača, čime ne želi dopustiti da nepošteni trgovci, odnosno banke, zadrže nepošteno stečen novac. Uniji je sigurno u interesu da tih 15 milijardi kuna opljačkanih od hrvatskih građana bude građanima i vraćeno. Time bi se povećali potrošnja i PDV te potaknulo zapošljavanje, što je dobro i za Hrvatsku i EU. To je novac koji ne pripada bankama, koje su ga nepošteno stekle - objašnjava Aleksić.

Ipak, iznenađuje podatak da je svega dva do tri posto dužnika dosad odlučilo tužiti banke. Po Aleksiću, razlog je neinformiranost građana. Stoga ih poziva da do 12. lipnja tuže banke i zatraže preplaćeni novac jer nakon toga potraživanja za preplaćene kamate ulaze u zastaru.

- Da je vlast provela kampanju u kojoj bi ljude informirala o njihovim pravima i čak omogućila da putem nekih predložaka sami odu na sud i tuže banke bez odvjetnika, i mediji bi bili zainteresiraniji za taj problem. Saznanja sam da u Austriji postoji agencija zadužena za zaštitu potrošača kod koje je bilo moguće dobiti preplaćene kamate u trenutku kad se otkrilo da su banke nedovoljno smanjivale kamatne stope. Francuska je posredstvom državnog odvjetnika kazneno procesuirala banku koja je nepoštene kredite plasirala. Europski sud se pokazuje kao spasitelj hrvatskih potrošača, bez njega bismo svi bili goli i bosi u svemu ovome što radimo. A osim zaduženih u švicarcima, još je 200 tisuća ljudi obuhvaćeno nepoštenim kamatama u eurskim kreditima - ističe Goran Aleksić.

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) izazvala je pak pravu moralnu paniku odlukom da kao manjinska stranka prvi put nastupi na izborima za Europski parlament: pale se i porukama govora mržnje šaraju njihovi izborni plakati sa sloganom ‘Znate li kako je biti Србин u Hrvatskoj?’ na ulazima u neka gradska središta.

- Povijest je pokazala da su zaštita i promicanje prava manjina ključni za promicanje tolerancije, međusobnog poštovanja, razumijevanja i suradnje u cijelom društvu. U benefite takve politike spadaju stabilnost, gospodarski razvoj i blagostanje za sve građane. Ako je u Hrvatskoj dobro Srbinu, sigurno će biti dobro i Hrvatima - kaže Boris Milošević koji je na listi SDSS-a za Europarlament.

U EU parlamentu zalagali bi se za uspostavu mehanizma poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina kakav postoji u okviru Kopenhaških kriterija koji se moraju ispuniti u pristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju, jer ne postoji daljnje praćenje prava manjina nakon što zemlja kandidatkinja postane država članica.

- Treba uzeti u obzir da oko osam posto građana EU-a pripada nekoj nacionalnoj manjini, dok ih deset posto govori jezikom manjine, a konstantno bilježimo porast ksenofobnog nasilja i govora mržnje koje krajnja desnica odašilje prema pripadnicima manjina. Borba protiv zločina iz mržnje i govora mržnje motiviranog rasizmom, ksenofobijom ili vjerskom netolerancijom prema evropskim manjinama bit će jedno od ključnih pitanja za države članice, ali i EU. U takvim okolnostima prisutnost manjinske stranke u EU parlamentu bila bi od ogromne važnosti. Europa bi opet bila unija nade - dodaje Milošević.

Ima još tema o kojima bi bilo zanimljivo čuti raspravu u EU parlamentu, poput one koju je istaknula zelena ljevica o 175 hiljada tzv. mirovina po posebnim propisima u Hrvatskoj, koje čine oko 15 posto od ukupnog broja mirovina i snažno opterećuju sustav, s time da tzv. braniteljske mirovine čine čak 40 posto povlaštenih mirovina i da su više nego dvostruko veće od prosječnih radničkih mirovina za prosječan staž od 18 godina, a na takav je nerazmjer u svom izvještaju za 2018. upozorila čak i Europska komisija.

Nije ni čudo da o ovakvim podacima šute najveće stranke. Njihov izborni program je ionako općenit, predvidiv i isprazan. A može im i biti sve dok ih podupire uvijek ista glasačka mašina. HDZ tako nanovo baja o ‘neophodnom zaokretu Hrvatske’, gospodarskom rastu i novim radnim mjestima, demografskoj obnovi i, zamislite, društvenoj pravednosti. Što se SDP-ova europskog programa tiče, oni se zalažu za unapređenje položaja radnika, svođenje prekarnog rada na minimum i poboljšanje standarda umirovljenika, dakle upravo za sve ono što su svojim dosadašnjim politikama unazadili.

Ostali su manje-više nalik jedni drugima. Njihov pravac u budućnost zapravo nema nikakvu osobitu budućnost.

1/2