>

novosti logo

Kronika Kronika

Nagrade u pravim rukama

Na tradicionalnom novogodišnjem prijemu Srpskog narodnog vijeća nagrada za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa pripala je konzervatoru Miljenku Domljanu. Nagrada za doprinos razvoju srpskih institucija uručena je književniku Đorđu Nešiću, a ona za humanizam novinaru Novosti Vladimiru Jurišiću

Ovogodišnje tradicionalno primanje Srpskog narodnog vijeća održano je 6. januara u zagrebačkom hotelu Westin, a proteklo je u znaku poziva na suradnju, obećanja bolje budućnosti za one koji i u 21. stoljeću žive bez vode i struje, ali i podjele priznanja zaslužnima za područja važna cijeloj zajednici, ne samo srpskoj. Tako je Nagrada Nikola Tesla, za doprinos razvoju srpskih institucija, uručena književniku Đorđu Nešiću koji je posebno zaslužan za rad i razvoj Centra Milutina Milankovića u Dalju. Nagrada Svetozar Pribičević, za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa, pripala je ove godine Miljenku Domljanu i to radi velikih zasluga u obnovi u ratu oštećene crkvene i kulturne baštine u Dalmaciji. Nagrada za humanizam Diana Budisavljević uručena je novinaru Novosti Vladimiru Jurišiću: brojne njegove priče o malim ljudima s velikim problemima često su završavale humanitarnim akcijama čitatelja ovog lista ili potezima vlasti koji su im te probleme olakšali ili uklonili.

- Nagrada me iznenadila, no ne mogu reći da mi ona poseban poticaj za daljnji rad; reportaže o običnim ljudima odavno radim i radit ću ih i dalje s njom ili bez nje, ali mi je ovo priznanje velika čast, pogotovo stoga što nosi ime žene koja je toliku djecu spasila iz ustaških logora smrti - kazao je Jurišić, koji je lani obilježio 43 godine rada u profesionalnom novinarstvu.

- Radio sam u mnogim jugoslavenskim medijima, ali sam se tek s početkom suradnje s Novostima, prije osam godina, susreo s jednom posebnom kategorijom, tzv. običnim ljudima. I prije sam bio sklon sličnim reportažama, ali u dnevnim novinama baš i nije bilo volje da se objavljuju priče o životnim problemima i sudbinama 90-godišnjaka. Važnije im je bilo objaviti koliko, primjerice, Vlatka Pokos ima gaćica i koje su marke. Redakcija Novosti otvara prostor drugačijim temama, a piše se i o ljudima u stvarnim neprilikama, što u Hrvatskoj nije u dovoljnoj mjeri pokriveno. Pišem o sudbinama svih ljudi, Srbima, Hrvatima i muslimanima. Zapravo, mislim da bi oko 70 posto novinara pisalo o istome da ikad obiđu sela po kakvima krstarim, a možda bi onda za svoj rad i nagrade osvajali. Novosti mi u prosjeku objavljuju reportažu po broju. Pisao sam i dok sam zbog operacije bio u bolnici, a u tih četiristotinjak priča bilo je doista svakojakih sudbina i tragedija kroz koje su sami čitatelji mogli zaključiti u kolikoj su mjeri građani srpske nacionalnosti zapostavljeni, pogotovo povratnici. Nadležna ministarstva o njihovim problemima uglavnom pojma nemaju, a lokalne ih samouprave mahom zanemaruju. Susretao sam se sa strašnim stvarima, poput toga da sam u zadarskom zaleđu upoznao Smilju Kalanj koja već 15 godina gladuje samo zato što do prve trgovine mora pješačiti 15 kilometara; kad sam joj htio pomoći sa stotinu kuna, kazala mi je da je novac samo papir i pitala imam li umjesto toga malo kruha da joj dam - prisjetio se naš reporter.

- Novinari su ipak nekakva sila, makar i sedma, pa ih se plaše mnogi koji ne rade kako treba. Recimo, napišem priču o čovjeku na Kordunu koji ne može do svoje kuće drugačije nego osam kilometara dugim blatnjavim putem: netko to pročita, dojavi načelniku općine, pa općinske službe odmah naspu put da se ta sramota više javno ne spomene. Mnogo je onih koji su zahvaljujući našim tekstovima riješili neki problem, ili preko humanitarne pomoći i dobrote anonimnih donatora ili preko akcija nadležnih koji bi napokon reagirali. Ljudima su tako stizali kombiji s namještajem, tehnikom, životnim potrepštinama. Izvijestio sam npr. o ženi koja samuje u pustopoljini oko Klasnića, pa se javio jedan čovjek i poslao joj skupi televizor koji joj sada zauzima pola kuhinje. Ljudi puno pomažu, pošalju i po dvjesto ili petsto kuna, ali i brašno, hranu, odjeću. Probudi se često u njima neka humana crta, pa se prisjete da mimo kazališta, TV-serija, utakmica i ostalih ‘svjedočanstava’ lagodnoga suvremenog života postoje i oni po zabitima koji s par stotina kuna moraju preživjeti cijeli mjesec - kaže nagrađeni novinar.

- Obraduje se čovjek kad dobije nagradu, ipak se njome potvrđuje da je netko bacio svjetlo na vaš rad i trud. Posebno pak raduje činjenica što će ovo priznanje zasigurno pridonijeti tome da se više pozornosti posveti našem Centru, a možda se poveća i broj njegovih posjetitelja. Ljudi bi trebali doći u Dalj, imali bi što vidjeti i štošta bi mogli naučiti, jer je Milanković bio svjetski ugledan znanstvenik - kaže Đorđe Nešić. Tumači kako se u Centru, osim muzejskoga postava o djelu velikog naučnika, održavaju i brojne manifestacije, unatoč tome što široj javnosti to nije dovoljno poznato. Ipak, broj učeničkih ekskurzija se povećao, pa će se ove godine dodatno poraditi i na marketingu, nakon čega bi daljski Centar trebao postati još posjećeniji, zaključio je dobitnik SNV-ova priznanja.

- Devedesetih prošlog vijeka nije bilo lako biti čuvarem kulturne baštine u širem zadarskom području ili igdje drugdje u Hrvatskoj - započinje dugogodišnji konzervator i savjetnik u Ministarstva kulture Miljenko Domijan, nagrađen radi svojih zasluga u obnovi dalmatinske crkveno-kulturne baštine obiju konfesija. Iz istih je razloga 2016. godine odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom koji dodjeljuje predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, ali i Ordenom Svetog Save drugog stepena Svetoga arhijerejskog sinoda SPC-a.

- To govori da crkvenu baštinu nisam dijelio: iste smo vjere, kršćani smo jedni i drugi - kaže Domijan, koji se vjerskim nasljeđem započeo baviti davne 1969. godine u Manastiru Krupa, gdje je postavio muzej s vrijednim ikonama i bogoslužnim predmetima koji je tri godine nakon Oluje i obnovio.

- Svih ovih godina sudjelovao sam u očuvanju, zaštiti i obnovi kulturnog blaga SPC-a po Dalmaciji. U zadarskoj Crkvi sv. Ilije otvorio sam potkraj 1980-ih crkveni muzej, no početkom narednog desetljeća svi su vjerski objekti oko toga grada, čak i oni ranokršćanski, bili uništavani - kaže on, prisjećajući se ratnih i poratnih devastacija, pa i toga kako je pledirao da se nakon vojne uspostave teritorijalnog integriteta Hrvatske ne uništavaju crkve i manastiri.

- Svinjarija je bilo, ali ništa krucijalno za integritet tih spomenika kulture. A kad je popustila napetost i osvetnička klima, Ministarstvo kulture odobrilo je sredstva za njihovo održavanje i obnovu - kaže. Domijan je bio angažiran i na obnovi Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom.

- Nikako se ne smije obnavljati samo kamen. Sadržajima moramo vratiti ne samo memoriju nego i život - govori o objektu u kojem se u posljednje vrijeme bar nekoliko puta godišnje održavaju manifestacije i skupovi vezani uz očuvanje identiteta zadarskoga kraja i dalmatinskog zaleđa.

- Kad bismo se mjerili po Petru Preradoviću, mržnja se ne bi nigdje oglašavala, a najmanje u knjigama i školskim učionicama - kazao je prigodom SNV-ova primanja predsjednik Milorad Pupovac.

- Ušli smo u godinu velikih godišnjica: dvadeset godina od završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, koja je i Hrvatima i Srbima pružila priliku da rat završe na human i častan način. Stoljeće je od završetka Prvoga svjetskog rata i formiranja zajedničke države kao izraza historijske nade za narodnom slobodom, 150 godina od početka rada Crkve Preobraženja gospodnjeg u Zagrebu, gradu koji je nakon Novog Sada postao novo središte Srba prečana; dva je vijeka od rođenja Petra Preradovića, krajiškog potomka, austrijskoga carskoga generala i hrvatsko-srpskog pjesnika koji je od djeteta koje je zamalo zaboravilo jezik roda, svoga postao vodećim pjesnikom narodne slobode - nastavio je Pupovac, pa završio svoju poruku pred uzvanicima.

- Mi koji smo se ovdje okupili dijelimo uvjerenje da u Hrvatskoj možemo stvoriti bolje društvo, zaustaviti odlazak iz ove zemlje i učiniti da svatko u njoj ima posla, da svatko u njoj ima osjećaj jednakopravnosti i ravnopravnosti u bilo kojem njezinom dijelu, da prosperitet i uzajamno poštovanje budu dominantne vrijednosti i orijentiri koje će prepoznavati svi naši građani.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u svom obraćanju stalna nastojanja da nacionalne manjine budu uključene u rad Vlade.

- Samo time možemo težiti k tome da naši sunarodnjaci u BiH, Srbiji i drugdje uživaju istu razinu zaštite prava kao i naše manjine ovdje - rekao je hrvatski premijer. Posebno je snažno odjeknulo njegovo obećanje da će stanovnici svakog dijela države dobiti struju i vodu, kako se nitko ne bi osjećao kao da ne živi u 21. stoljeću.

- Želimo da prevladaju dijalog, interes i znatiželja, a ne predrasude i stvaranje nesnošljivosti. Drago mi je da sve što zajedno radimo vodi k rješavanju problema i pomoći pripadnicima nacionalnih manjina - izjavio je pred okupljenima.

Uzvanicima SNV-ova primanja obratili su se i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin te mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Nagrade zaslužnima predao je zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, nakon čega je vladika pakračko-slavonski Jovan osveštao česnicu.

1/4