Prvog dana juna u riječkoj gradskoj vijećnici održana je tribina ‘Srbi i pravoslavlje na sjevernom Jadranu i u Rijeci u ranom novom vijeku’. Riječ je o događaju u organizaciji Udruženja hrvatsko-srpskog prijateljstva, kojim je najavljeno obilježavanje tristote godišnjice doseljavanja Srba u Rijeku. O patentu austrijskog cara Karla 6. kojim je 1717. godine omogućeno prvo veće doseljavanje Srba u ovaj primorski grad, historijskim okolnostima i drugim aspektima tog dokumenta govorili su Drago Roksandić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci.
Kako je objašnjeno na tribini, patentom je dozvoljeno da se 208 srpskih porodica s područja turske Dalmacije doseli u Rijeku na carsko zemljište u okolici grada, u Kraljevicu i Vinodol. Odobreno im je da se bave trgovinom, da mogu podići crkvu i imati svog sveštenika, da slobodno mogu graditi kuće i da ih nitko ne smije ometati u ispovijedanju svoje vjere. Zanimljivo je da su odredbama patenta potpali pod jurisdikciju arhiepiskopa i mitropolita karlovačkog Vikentija ili, kako se navodi u patentu, ‘da mirno žive po obredima Istočne crkve Grčkog obreda i po običaju Rašana prema Starom kalendaru’. To znači da je postojala iskrena carska namjera da se doseljenike ne podvrgava pritiscima za unijaćenje, što je bio slučaj u ostalim dijelovima carevine nastanjenima pravoslavnim življem. U martu 1719. car Karlo je proglasio Trst i Rijeku slobodnim lukama, što je ugrozilo monopol Mlečana na Jadranu i bitno unaprijedilo razvoj ta dva grada. To je Rijeci omogućilo jak razvoj pomorstva i trgovine i urbanizaciju izvan gradskih zidina.
- Patent cara Karla omogućio je pravoslavnoj zajednici da stoljećima ima svoje mjesto i ulogu u Rijeci - rekao je Nikola Ivaniš, predsjednik Udruženja hrvatsko-srpskog prijateljstva, ističući da današnji Riječani baštine tradiciju historije ovog kraja.
- Trudimo se sačuvati sve dobro što proizlazi iz multikulturnog karaktera Rijeke, grada koji poštuje i cijeni sve zajednice i manjine koje ovdje žive – dodao je.
Po riječima Drage Roksandića, pored određenih povlastica bilo je potrebno osigurati i slobodnu trgovinu koja je započela otvaranjem trgovačkog puta od Rijeke prema Banatu. Pravni dokumenti koji su od 17. do 19. vijeka regulirali položaj Srba, odraz su političkih zbivanja kojim su Habsburgovci htjeli iskoristiti stanovništvo za svoje svrhe. Kako je objasnio Željko Bartulović, s današnjeg aspekta ti dokumenti se mogu usporediti s međunarodnim ili državnim propisima kojima se jamče određena prava manjinskog stanovništva.
Milan Eraković, predsjednik županijskog SDSS-a i inicijatori tribine, u razgovoru za ‘Novosti’ kazao je da je tribina je bila vrlo uspješna, o čemu svjedoči i činjenica da joj je prisustvovalo više od sto ljudi. Zadovoljan je podrškom i odzivom manjinskih vijećnika iz Rijeke i riječkog prstena, kao i predstavnika srpskih organizacija, od SDSS do novoosnovanog SKD-a Vreteno.
- Drago mi je da su svi, uključujući i gradske vlasti, prepoznali značenje ove tribine i ove teme, pogotovo što jubilej doseljenja pada već naredne godine, pa treba ozbiljno početi s pripremama za dostojno obilježavanje, rekao je Eraković, dodajući da će se svakako održati veliki međunarodni skup koji bi rasvijetlio sve segmente boravka Srba u ovom gradu.
Na tribini su bili i sveštenci SPC-a iz Rijeke i okolnih parohija, konzul Srbije u Rijeci Momčilo Radivojević i brojne javne ličnosti.
