Novosti

Politika

Najnovije Novosti od četvrtka na kioscima: Predziđe šengenstva

Ovaj broj Novosti na kioscima je već od četvrtka, a pišemo o šengenu, ćirilici, Jugoplastici i donosimo intervjue s predsjednikom SNV-a Borisom Miloševićem, bankarom Goranom Gazivodom, sociologom Rastkom Močnikom, dramaturginjom Željkom Udovičić Pleštinom i Milićem Vukašinovićem, doktorom za rock’n’roll

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Knjigu piše Krstičević Damir

Ministarstvo obrane objavilo je knjigu o trećoj godini mandata. Nastavi li ovim smjerom ulaganja proračunskog novca ni u što, MORH bi nas uskoro mogao ushititi knjigom neredigiranih govora ministra Damira Krstičevića

Intervju, Boris Milošević: Želimo skinuti stigmu s ćirilice

‘Budući da ćirilica simbolizira Srbe u Hrvatskoj, oni koji kažu da to pismo nije poželjno zapravo žele reći da su Srbi ti koji nisu poželjni. Do takvih ljudi ne možemo doprijeti i ne želimo pristati na njihov narativ. Onom drugom, većinskom dijelu javnosti želimo poručiti da ćirilica ne može nositi stigmu i da oni koji je koriste ne smiju biti diskriminirani’, govori predsjednik SNV-a povodom kampanje ‘Da se bolje razumijemo’. Intervju vodila Tamara Opačić

Ćirilica nije ubojica

Izjava generala Pavla Miljavca da još nije vrijeme za ćirilicu najbolje ilustrira bojazan prisutnu u dijelu srpske zajednice da desni dio HDZ-a želi iskoristiti skori popis stanovništva do kojeg bi što je moguće veći broj Srba trebao otići, i to ne samo iz Vukovara nego i iz Hrvatske, pa da se tako pitanje ćirilice riješi samo od sebe. Piše Goran Borković

Aritmetika politike Marinka Čulića: Vojna krajina Hrvatska

Ulaskom u šengenski režim evropskih granica Hrvatska je od Bruxellesa dobila status zaštitne karaule prema bližem i daljem susjedstvu. Time se obistinjuje Tuđmanova ideja o Hrvatskoj kao ‘predziđu kršćanstva’, koja je u tom istom Bruxellesu devedesetih smatrana sramotnom i nazadnom

Tvornica iz snova

Vlada je, čini se, odlučila udovoljiti zahtjevima sindikata i povećati plaće. Da bi to napravila, a ipak sačuvala stabilnost, morala je odustati od politike unutrašnje devalvacije. Preostaje pitanje čime će je zamijeniti. Jer Hrvatska treba stvaranje uvjeta u kojima će se moći razvijati konkurentna proizvodnja. A to ne ide s prejakom kunom. Piše Milan Gavrović

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Jugoplastika i hrvosvastika

U Dominisovoj ulici u splitskom Getu, u srcu antičke Palače, osvanuo je mural s posvetom slavnoj šampionskoj generaciji Jugoplastike s kraja osamdesetih, no već sutradan ujutro nestao je sa zida. Što je bio razlog toj nezapamćeno brzoj i efikasnoj akciji? Je li to gradskoj upravi konačno dopizdio teror murala?

Intervju, Goran Gazivoda: Približava se globalni ekonomski krah

‘Volumen financijskih derivata puno je veći od volumena u 2008. godini, a posljedice krize će biti teže. Kriza je odgođena upumpavanjem novca centralnih banaka bankama. Cilj financijske industrije je još uvijek ostvarivanje profita s naglaskom na tromjesečne rezultate, a ne stvaranje nove vrijednosti’, tvrdi član Nove ljevice i ugledni ekonomist u intervjuu koji je vodio Igor Lasić

Zauzeto, Hvidra

Prostori zagrebačkih mjesnih odbora ekskluzivno se daju na korištenje podružnicama Hvidre: u Mjesnom odboru ‘Mašićeva’ ta udruga koristi 190 kvadrata, dok ostalih 20-ak organizacija dijeli gotovo pet puta manji prostor. Piše Jerko Bakotin

Reportaža: Knjige, radnici i ratni zločinci

Dragan Grozdanić posjetio je 64. međunarodni sajam knjiga u Beogradu: Na najvećem sajmu knjiga u regiji prolistali smo nove naslove, izdaleka osmotrili osuđene ratne zločince i porazgovarali s prodavačicama iza štandova. ‘Nemaju ljudi para za knjige. Netko će radije da za cijenu knjige kupi kutiju cigareta. Šta da čita, da se zamara’, govori nam jedna od njih

Intervju, Rastko Močnik: Mjesto lijeve politike je među masama

‘Izlaz je u stvaranju alternative. U samoorganizaciji društva. Kao što je to bilo i u prošlosti. Veliki procvat alternative u Jugoslaviji u kasnim sedamdesetim i u osamdesetim godinama bio je proizvod samoorganizacije kulturno eksproprirane mladeži. Nešto takvo ne može se dekretirati – ali vjerujem da će se prije ili kasnije opet dogoditi’, smatra slovenski sociolog i politički aktivist. Piše Srećko Pulig

Nema više Čile-mile

Ni deset tisuća vojnika na ulicama Santiaga ni obećanja o suspenziji povećanja cijene metroa, pa čak i o smjeni čitavog kabineta, nisu zaustavili prosvjednike. Tisuće ljudi ostalo je na ulicama unatoč policijskom satu, podizali su barikade i lupali loncima, kao što su to činili i protiv Pinocheta, mnogi od njih izloženi brutalnom nasilju kakvog se sjećaju još iz tog doba. Piše Tena Erceg

Intervju, Milić Vukašinović: Hanka i ja razvalili smo Jugu

Napisao sam pjesmu ‘Voljela sam, voljela’. Hanka Paldum je onda došla kod mene, malo se uvježbavala i kad su joj legle melodija i tekst, sjećam se, uzela je onu šoljicu kafe i tresnula je o zid. To je bio znak da će ta pjesma razvaliti Jugoslaviju. To je praktično bio presedan da neko iz rock svijeta uzdigne narodnu muziku iz kafane na koncertni nivo. Dok se Hanka i ja nismo pojavili, ljudi su se stidili reći da slušaju narodnu’, kaže doktor za rock’n’roll u intervjuu koji je vodila Anja Kožul

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Školinda

Dok se povjesničari hvataju za glavu slušajući predsjedničine izjave, dok analitičari raspravljaju o uzrocima uznapredovalog historiografskog bunila a većina građana se crveni od srama, lako je reći da je sve bilo savršeno jasno još prije četiri godine. I da nema nikakvog razloga za čuđenje. Jer stvari su – recimo to tako – školski jednostavne

Intervju, Željka Udovičić Pleština: Kazalište je utočište duše

‘Kazalište se s dnevnim događajima ne može niti treba takmičiti. Ono se bori nečim što je iz ovog svijeta izbačeno – emocijama. Osim toga, bori se istinom. Bori se svojom krhkošću, svjedočenjem da smo ograničeni i slabi, ali da takvi kakvi jesmo ne vjerujemo u savršeni svijet korporacija, šljokica, debelih novčanika i spektakla, nego u našu emotivnu utopiju’, govori dramaturginja. Intervju vodio Bojan Munjin

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Grob u Brkušama

Dragom Ivanu Čoloviću već sam predložio da natpise s groba Boška Miljkovića uvrsti u sljedeće izdanje svoje čudesne ‘Divlje književnosti’, a rado bih potražio i nekoga da ih uvrsti i u antologiju ljudskog ruganja sa smrću i žalbi na život, a ne znam od koga da počnem

Festival u egzilu

Ususret 17. izdanju Zagreb Film Festivala (7. – 17. novembra): Zbog zatvaranja kina Europa ovo je najteža godina za ZFF u organizacijskom i emotivnom smislu, kaže Boris T. Matić, ali su ih zato prigrlili kolege iz Tuškanca, KIC-a, MSU-a, Laube, Dubrave i Travnog, u čijim će dvoranama festival biti održan. Piše Nenad Jovanović

Nepokorenim gradom

Nastavak projekta Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba: Turističko-dramski projekt ‘Ilegala u Zagrebu’, koji obuhvaća neke od ključnih lokacija vezanih uz pokret otpora, na inovativan način odaje počast mladim borcima protiv fašizma. Piše Davor Konjikušić

TV rašetanje Borisa Rašete: Predzimska noćna mora

Strašne slike iz izbjegličkog kampa u Bihaću u BBC-jevoj reportaži spadaju u potresnije prizore našega stoljeća. Dječja lica u krupnom planu, uglavnom mladi ljudi, dolaskom zime naći će se u paklu. ‘Da mi kažete da moram ovdje prespavati samo jednu noć, to bi bila moja najgora noćna mora’, kaže humanitarka Indira Kulenović

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više