Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Carstvo olupina

Istražili smo kako funkcionira sustav prikupljanja olupina za koje je Fond za zaštitu okoliša samo u zadnjih pet godina isplatio 192 milijuna kuna, od čega 169 milijuna kuna tvrtki Cezar Petra Pripuza

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Kolinda, konačni pad

Kolinda Grabar-Kitarović odlazi s Pantovčaka. Ako njezin prethodnik nije ostavio ništa vrijedno pamćenja, njezina se mandata valja sjećati kao opomene

Carstvo olupina

Zahvaljujući manjkavom sistemu kontrole i rupama u propisima, privatni koncesionari godinama su izvlačili milijunske iznose javnog novca u poslovima prikupljanja i obrade auto-otpada. Naši sugovornici tvrde da su stari automobili uvoženi iz Bosne i Hercegovine, a zatim prijavljivani kao olupine. Najveću korist izvukla je tvrtka Cezar u vlasništvu Petra Pripuza. Piše Hrvoje Šimičević

Aritmetika politike Marinka Čulića: Prijestolnica antikulture

Koliko god Zagreb sebe teatralno nazivao aktualnim glavnim gradom Evrope, u Bruxellesu će ga malo ili nimalo pitati za stavove u toku polugodišnjeg predsjedanja EU-om. Zašto i bi? U povodu najvažnijeg događa tog predsjedanja, a to je proglašenje Rijeke Evropskom prijestolnicom kulture, on se pokazao kao gluha provincija

Peti eksponent

Prvi hrvatski predsjednik bio je mesijanskog tipa, drugi je zaista bio predsjednik, treći to nije znao biti, dok je predsjednica svoju dužnost shvatila kao show. Mada od Milanovića možemo očekivati iznenađenja, s njime bi realpolitika napokon mogla zamijeniti reality show. Piše Tomislav Jakić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Udio sranja

Izbori za rukovodstvo HDZ-a morali bi biti obavezni svakih šest mjeseci. Tek kroz permanentnu unutarpartijsku kampanju moglo bi na površinu prokuljati toliko govana da se kompletna stranka udavi u toploj smjesi koja – da se ne lažemo – od početka čini osnovni sadržaj njenog programa

HDZ-ovske ide

Izborna strategija Plenkovićevih protivnika na unutarstranačkim izborima u ožujku, koje ponajprije ujedinjuje animozitet spram trenutačnog predsjednika stranke i njegovog stila u vođenju HDZ-a, sastoji se od tri glavna smjera napada: svjetonazorskog, koalicijskog i kadrovskog. Piše Ivica Đikić

Intervju, Renato Petek: Cilj nam je srušiti Bandića

‘Trgovačka koalicija HDZ-a i Milana Bandića ovaj se put, u vezi GUP-a, nije uspjela dogovoriti oko cijene. Bandić je postavio cijenu koju premijer Plenković nije bio spreman platiti. Trenutno je takva situacija. Kako će biti za tri mjeseca ili nakon parlamentarnih izbora, vidjet ćemo. Ali borba se nastavlja sve dok je Bandić gradonačelnik Zagreba’, govori predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Intervju vodio Dragan Grozdanić

Kocka je odbačena

Svjetski mediji razotkrili su ovih dana operaciju ‘Rubikon’ kojom su CIA i BND još od 1950-ih špijunirali više od stotinu stranih vlada, tako što su im preko švicarske tvrtke Crypto AG podvaljivali namještene aparate za kriptozaštitu. Jugoslavija je bila jedina zemlja koja je otkrila prevaru. Piše Jerko Bakotin

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Pulp Faction

Premijer Marsellus odmah nakon poziva iz Lovreća okrenuo je stranačkog ‘fixera’, i već u sljedećoj sceni na vratima imotskog HDZ-a pojavio se naočiti neki tip s tamnim naočalama i odrješito predstavio: ‘Ja sam Robert Kopal. Ja rješavam probleme.’ Taj film, naime, ja bih volio gledati, jebeš Tarantina i ‘Pulp Fiction’

Norveška ješka

Vijest da Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, kupuje norveško brodogradilište Kleven Verft domaći mediji prenijeli su s oduševljenjem, a i brodograđevni stručnjaci tvrde da projekt ima šanse za uspjeh. Drugu stranu priče, međutim, čine svjedočanstva splitskih radnika o stanju u njihovom škveru. Piše Igor Lasić

Gotov mrak u Dubici

U akciju priključena domaćinstva Milke i Borislava Narančića na električnu mrežu uključili su se mještani, klub zastupnika SDSS-a i Srpsko narodno vijeće. Prikupljeno je više od devet hiljada kuna. Piše Vladimir Jurišić

Birokratske cestarije

Gotovo je neverovatan arsenal izgovora kojima barataju Hrvatske ceste kako ne bi došlo do postavljanja dvojezičkih i dvopismenih tabli u Podunavlju. Piše Dragana Bošnjak

Štampa u rovovima

Eurozastupnica Tanja Fajon progovorila je o svojem dojmu da postoje dvije paralelne Srbije, a da se to jasno zrcali i u tamošnjim vodećim štampanim medijima bilježe analitičari Medijametra, uz dodatak da se radi o rovovskom ratu kojemu se ne vidi kraja. Piše Zoran Daskalović

Intervju, Nataša Kandić: Zakon ne funkcioniše kada je u pitanju Šešelj

‘Kao nekadašnji bliski saradnik današnjeg predsednika Srbije, Vojislav Šešelj je zaštićena politička figura i servira nam ga se kao eksperta za ratne zločine. Problem je što mnogi iz institucija koje bi trebale nešto poduzeti u vezi Šešeljevih tvrdnji i sami javno daju izjave da se genocid u Srebrenici nije dogodio’, govori osnivačica beogradskog Fonda za humanitarno pravo u razgovoru sa Sašom Kosanovićem

Dan za no pasaran

Tena Erceg bila je u Budimpešti, gradu u kojem se svake godine okupljaju pripadnici neonacističkih organizacija: U parku Varosmajor, u kojem pripadnici ekstremne desnice obilježavaju Dan časti, svjedočili smo kako su neonacisti s palicama pokušali isprovocirati sukob s nikad brojnijim antifašističkim prosvjednicima. ‘Ne želimo se pomiriti s činjenicom da nacisti marširaju ulicama Budimpešte’, kaže Krisztina Bence, jedna od organizatorica kontraprosvjeda

In memoriam Dragoljub Žarković: Odlazak glavnog urednika svih novinara

Tjednik ‘Vreme’, na čijem je čelu Dragoljub Žarković bio gotovo tri decenije, od početka se borio protiv rata i šovinizma, svih vrsta nepočinstava i kriminalne tranzicije. Za takav profesionalni stav dobivaju se mnogi udarci, a Žarković ih je podnio i za sebe i za druge. Piše Bojan Munjin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Hotelska akademija znanosti i umjetnosti

Tko prijeti hrvatskom jeziku? Koliko košta kvadrat u Zagrebu? Kako svoj otrcani studentski dom možete preurediti u luksuzan hotel s pet zvjezdica? Kako pomoću stranih turista pobijediti u borbi protiv domaćih aktivista? Odgovore na ova i slična pitanja nudi Hrvatska akademija

Intervju, Goran Pavlić: Za Glembajeve je presudna Krležina marksistička pozicija

‘Sagledavajući glembajevski ciklus, možemo štošta naučiti o funkcioniranju kapitalizma. Uspon Glembajevih započinje time što je njihov predak zaklao i orobio jednog trgovca, a potom podigao mramorni oltar u crkvi. U uvodnom proznom fragmentu ciklusa temelj svakog bogatstva u rukama buržoazije prokazuje se kao kriminalan’, kaže autor knjige ‘Glembajevi: dvojno čitanje’. Intervju vodio Jerko Bakotin

Za socijalizam i bogatstvo

Srećko Pulig piše o knjizi Williama Morrisa, ‘O umjetnosti i socijalizmu’ (BLOK, Zagreb 2019): Tekstilni dizajner, pjesnik i socijalistički aktivist William Morris u svojim govorima i člancima inzistira na razlici između pojma bogatstva i pojma imućnosti te naglašava da umjetnost može doći do svoje istine samo promjenom društva u socijalističkom smjeru

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Od sunećenja nije umro niko

Šaćir-sunedžija, koga su odrasli eufemistično zvali berber, bio je strah i drhat našeg djetinjstva. Viđali smo ga ponekad, kad bi išao u neko selo sa svojom crnom tašnom u kojoj su bile britve, mengele, pumpice za prskanje rana praškom i bočice sa jodom… Sve u svemu, Šaćir je vazda išao drugima, pa smo se nadali da nas neće frhnuti njegova britva

Dezerteri iz stare umjetnosti

Nada Beroš piše povodom 90. godišnjice Zemlje predstavljene na izložbi ‘Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929. – 1935.’: Prikazi teških uvjeta rada i stanovanja, čestih rekvizicija, ovrha i deložacija, krčmi, pijane buržoazije, raskalašenog klera… teme su koje su zemljaši kroz različite likovne discipline, izraze i dosege, bez uljepšavanja i s puno grotesknih nota, suprotstavili građanskoj umjetnosti. Premda su bili dobri proroci u umjetnosti, izgleda da nisu mogli predvidjeti da će devedesetak godina kasnije biti teže dezertirati iz staroga društva nego iz stare umjetnosti

TV rašetanje Borisa Rašete: Paja i Welles

U odličnom dokumentarcu o Pavlu Vuisiću čujemo kako je Orson Welles za njega rekao da je ‘najveći filmski glumac kojega je on vidio’. Nijedan glumac u ‘regionu’ više neće imati priliku ostvariti takav opus, a to da će jednoga dana npr. De Niro izjaviti ovako nešto o nekom ovdašnjem glumcu ne treba ni maštati

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više