Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Doktor bez veze

Bandićeva vlast je rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa prije tri godine počastila nagradom Grada Zagreba vrijednom 50.000 kuna. Ove godine Boras nagrađuje Bandića titulom počasnog doktora zagrebačkog Sveučilišta

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Crna Hrvatska

Iz ovotjednog crnokronikaškog izdanja naše rubrike izdvajamo podatke da se istražitelji bave Ivicom Todorićem, potkornjakom, kumom Gabrijele Žalac, Piruškom Canjugom, suprugom Zlatka, vršitelja dužnosti Njonje u Tuđmanovo vrijeme, te da je Vrhovnom sudu trebalo pet i pol godina da potvrdi presudu odgovornima za nesreću vlaka kod Kaštela

Nečasni bleiburški kod

Iako špijunsko-kriminalna karijera Bože Vukušića sadrži suučesništvo u ubojstvu, mučenja i otmice, ovaj bivši doušnik Službe državne sigurnosti SFRJ, a danas član Počasnog bleiburškog voda, afirmiran je kao ugledni društveni radnik zbog mentorstva moćnika Vladimira Šeksa i Vice Vukojevića. Piše Ivica Đikić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Rent-a-serator

U zoni materijalne baze S. P. Novak trenutno kevće uz nogu Milana Bandića, već sutra nekoga drugog, dok u sferi duhovne nadgradnje leprša kao intelektualni dronjak prikrpan uz državnu zastavu. Na taj se način, naime, putuje i obilazi ‘cijeli hrvatski svijet’: ostaješ u Domovini, a rastaješ se s pameću

Master dizaster

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara predstavio je novi masterplan nazvan ‘Split United’ kojim se predviđa turistička uzurpacija cjelokupne istočne obale Gradske luke gradnjom elitnih hotela i premještanjem trajektnog, željezničkog i autobusnog čvorišta u drugi dio grada. Piše Mašenjka Bačić

Doktor Bandić

Nakon Dragana Čovića, zagrebački rektor Damir Boras naumio je i Milana Bandića počastiti doktoratom iako se za njim vuku afere zbog kojih je pola godine bio u pritvoru. Piše Goran Borković

Srpska posla Borisa Dežulovića: Sirene tulijo

Osam dugih zima zavijale su sirene po varošima i kasabama širom one, kako se beše zvala, Jugoslavije, i kad su se konačno, nakon osam godina, 24. marta 1999. oglasile i u Beogradu, šokirala se zemlja Srbija, šokirali se novinari Politike

Intervju, Mladen Novosel: Braniteljske i radničke mirovine treba razdvojiti

‘U Hrvatskoj se ne može raditi do 67., već najviše do 65. godine života, kako su to definirale zemlje poput Češke i Slovačke koje su kasnije ušle u EU. Nama je cilj referendumom ispraviti nepravdu’, govori predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske o referendumskoj inicijativi ‘67 je previše’. Intervju vodio Dragan Grozdanić

Muke po Peri

Nepismeni Pero Rausavljević iz sela Ruševica živi sam u trošnoj kući bez vode. Žali se da doživljava razna zlostavljanja, da ga tjeraju u Srbiju, gdje ima brata koji ga nije posjetio deset godina. Korisnik je Centra za socijalnu skrb, pomaže mu najviše susjeda Mirjana, a sada i općinska načelnica Marina Kalić za Novosti kaže da će mu pomoći. Piše Paulina Arbutina

Kamen, maslina i Drača

‘Možda bih u zemunskom Ikarusu radio i dulje od 15 godina da suprugu Anku i mene nije izjedala čežnja za kamenjarom punim zmija i ‘akrapa’, ali s veličanstvenim pogledom na plavo more’, kaže 63-godišnji Branko Drača iz karinskog kraja. Piše Vladimir Jurišić

U partizanskom objektivu

Davor Konjikušić nam u knjizi ‘Crveno svjetlo. Jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret 1941. – 1945.’ predstavlja izbor od preko dvjesto boraca i borkinja koji su svakodnevno u NOB-u kuburili s fotoaparatima i filmovima, kemikalijama za obradu i aparatima za povećavanje, fotopapirom, posudama i drugom opremom, te svakako prostorom u kojem će ih razvijati. Onim u kojem će nesmetano upaliti svoje crveno svjetlo. Piše Igor Lasić

Ujedinio nas je bes protiv nepravde

Novosti na beogradskim prosvjedima, kojima nije otupljena oštrica nakon upada u zgradu RTS-a: u heterogenoj koloni susrećemo studente, radnike i javne ličnosti koje je na ulice izveo očaj. ‘Naravno da naše politike u mirnodopskim uslovima nemaju veze jedna sa drugom, ali sada imamo važniju stvar – moramo spasiti Srbiju’, govori nam Nebojša Zelenović, gradonačelnik Šapca. Piše Saša Kosanović

Ubojice bliskoistočnog mira

Dok se većina analitičara bavi tumačenjem učinaka novog američkog prodora na Bliski istok i amenovanja izraelske okupacije Golanske visoravni, jedva da netko poklanja pozornost činjenici da se tandem TrumpNetanyahu profilirao u ubojice mira na Bliskom istoku. Piše Tomislav Jakić

Evroska batina

Iz razgovora s brojnim izbjeglicama utvrđeno je da su grčki represivni organi na području rijeke Evros uspostavili uhodanu i sistematsku praksu prisilnog vraćanja izbjeglica u Tursku. Mnogi su premlaćivani pendrecima i šakama, prisiljavani da skinu odjeću i tako goli utrpavani u čamce. Grčko tužilaštvo sada o tome pokreće formalnu istragu. Piše Tena Erceg

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: U društvu mrtvog pjesnika

Na dan kada smo obilježavali rođenje Ivana Gorana Kovačića, autora one strašne poeme u kojoj fašističke sluge masakriraju svoj narod nad otvorenom grobnicom, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika raspisalo je natječaj za umjetnički rad koji će ‘odati počast žrtvama svih totalitarnih režima Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja’

Kultura europska, politika lokalna

Projekt ‘Rijeka 2020. – Europska prijestolnica kulture’ godinu dana uoči realizacije na meti je kritika gradske opozicije i dijela riječke scene, ali organizatori uvjeravaju da će nadmašiti brojna dosadašnja izdanja drugih europskih gradova, a direktorica Emina Višnić upozorava lokalne političare da se ne miješaju u program. Piše Davor Konjikušić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Machbuba

Machbuba je bila robinja, koju je grof od Muskaua kupio na tržnici robova u Kairu i doveo je u Muskau. Grof od Muskaua bio je putopisac, književnik, dandy i snob, i luđak i dijete, ali, po jednodušnom mišljenju mjerodavnih stručnjaka, genijalan uređivač parkova i onoga što se u našem jeziku zove zelene površine

Sva oružja subverzije

Tajna dugovječnosti knjige Amosa Vogela ‘Film kao subverzivna umjetnost’ u njezinu je sadržaju, temi – filmu kao subverzivnoj umjetnosti – i formi, načinu na koji je napisana i opremljena. Autorov je pristup toliko filozofičan i s pozivanjem na autoritete poput Freuda, Einsteina ili Marxa da ne možemo govoriti o nekoj zastarjelosti ove materije, već samo o objektivnoj činjenici da je njezino razmatranje stalo u 1970-im godinama. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Znatna pirueta

Kompetentno komentirati Kolindu Grabar-Kitarović mogla bi u ovoj zemlji samo Milka Babović! Naime, jedino njezin jezik raspolaže s toliko termina koji opisuju piruete, okrete, aksele, salta i druge figure koje naša predsjednica izvodi svakodnevno po ‘poledici pameti ljudske’ (Krleža)

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više