Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Pohvala HDZ-ovcu

Marin Strmota otišao je s mjesta državnog tajnika za demografiju. I to je pohvalno. Odustajanje od bilo kakvog činjenja najbolje je i najplemenitije što član HDZ-a može uraditi. Čovjek nije htio biti Jandroković

Agročvor

Premijer Andrej Plenković instalirao je u posrnuli Todorićev koncern čovjeka koji je to shvatio kao priliku za unosno trgovanje utjecajem i za zakulisne rabote, a potom je zatvorio oči i prepustio se nadi da će sve ispasti dobro i da će mu Ante Ramljak i Martina Dalić donijeti važne političke bodove. Piše Ivica Đikić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Antifašistički ključ

Nije poznata tema susreta Bozanić – Vučić, ali ako su to bili Jasenovac i Stepinac, jasno je da to može završiti samo u slijepoj ulici sve dok se o tome razgovara u proustaškom, odnosno pročetničkom ključu. Jedino antifašistički pogled na Jasenovac ima puni legitimitet

Mladunčad HDZ-a

Nakon što je Marko Pavić postao ministar rada nekoliko ljudi s kojima je radio u udruzi za mlade ISUM zaposleno je u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, odakle su potom ISUM-u dodijeljena državna sredstva. Sam Pavić već je bio državni tajnik kada je u ime tvrtke koju je osnovala ta udruga potpisao s Bandićem primanje potpore od 350 tisuća kuna. Piše Ana Brakus

Rasturači republike

HDZ redom rastura svaku instituciju koja se usudi raditi posao koji joj je povjeren. Djelovati ‘neovisno i samostalno’, čak i onda kada je to propisano kao zakonska dužnost, za vladajuće strukture predstavlja drskost koja se ne oprašta tako lako. Piše Nikola Bajto

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Slučaj Vučić

‘Mi Vučići smo odavno razumeli da možemo da se ostvarimo kao istorijske ličnosti samo ako zanemarimo ličnu istoriju. Da imam biografa, uopšte ne bih umeo da mu ispripovedam svoja sećanja. Taj bi bio osuđen pisati pod naslovom ‘Aleksandar Veliki: istorija jednog zaborava”

Lajanje na Srbe

Zbog traženja statusa manjinskih samouprava za Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, odnosno reguliranja njihovog pravnog položaja koji proizlazi iz postojećih zakona, ponovno je u medijima i politici organizirana hajka na predstavnike Srba. Piše Saša Kosanović

Srpska posla Borisa Dežulovića: Za dom se spremte, četnici!

Kako, recimo, u etnički čistom Višegradu, tačno dakle na mestu najvećih četničkih pokolja nad Bošnjacima, četnička mrtvačka glava ‘ne predstavlja nikakvu bezbednosnu pretnju’, a ista takva četnička mrtvačka glava na kapiji srpske ambasade u Sarajevu iznenada postane bezbednosna pretnja?

KutINA

U Kutinu je stiglo očitovanje premijera s jasno iskazanom namjerom da se ubrzo do kraja provede dokapitalizacija Petrokemije. Iz tog se procesa povukla Ina nakon što se proslavila trijumfalnim isisavanjem supstance iz kutinske kompanije, a država će na kraju ostati bez obje. Piše Igor Lasić

Čuvari imovine u predugom periodu

‘Stalno nam obećavaju ‘Samo što nije…’ Rješenje o zakupu potpisali smo 2012. i to je bilo riješeno za šest mjeseci, ali finalnu stvar, otkup, nikako da dočekamo’, požalila se Anji Kožul izbjeglica iz Hrvatske smještena u Staroj Pazovi

Smrad pod Marjanom

Dok se Splićani guše u smradu zbog širenja kapaciteta gradskog smetlišta Karepovac, koje radi bez okolišne dozvole, do njegove stvarne sanacije neće doći prije otvaranja županijskog centra u Lećevici, koji je prema zahtjevima EU-a trebao biti završen do ove godine. No projekt se vuče već 13 godina, zbog čega će Hrvatska plaćati penale. Piše Mašenjka Bačić

Intervju, Čedomir Višnjić: Od vitalnosti Srba nije ostalo skoro ništa

‘Postojala je izreka kako Lika sav svijet naseli, a sebe ne naseli. Tome je došao kraj. Ljudi su konačno prelomili, kad već od Korenice ne može nastati Beč, ‘ajmo onda u Beč ili neku sličnu varoš, sretniju od Korenice, Vojnića, Okučana’, govori publicist u intervjuu koji je vodila Paulina Arbutina povodom knjige ‘Vreme sporta i razonode: Titina Hrvatska i njeni Srbi, 1951.-1971.’

Reportaža: Kosovo publika

Dan nakon što su tisuće ljudi proslavile desetu godišnjicu nezavisnosti Kosova, u centru Prištine srećemo prodavača koji nam se žali na teško ekonomsko stanje. ‘Što smo dobili? Ništa. Dobili su naši političari iz one zgrade i njihovi bjelosvjetski gazde’, kaže, pokazujući sjedište kosovske vlade i hotel u kojem odsjedaju strani diplomati. Piše Hrvoje Šimičević

Sezona lova na aktiviste

U Africi su nedavno ubijena dvojica uglednih boraca za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta, a u posljednjih deset godina tisuću ekoloških aktivista. Lani je zabilježeno 2335 slučajeva oružanog nasilja oko vlasništva nad vodom i tlom, crpljenja resursa i masovnog zagađenja okoliša. Piše Tena Erceg

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Lupetanje po ljevici

Dok predsjednica proziva nepoznate ‘pojedince s krajnje ljevice’, a javna radiotelevizija organizira privatne kružoke desničarskog intelektualnog masturbiranja o današnjim ljevičarskim problemima, ‘ljevica’ postaje nešto poput praznog okvira u koji bilo tko sa suprotne strane političkog spektra može ucrtati stereotip koji mu trenutno odgovara

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: 200. kolumna

Nepoznat netko ukrao je iz groba Garrinchine kosti. I kosti njegove desne i lijeve noge. Gradonačelnik mjesta Pau Grande i upravitelj groblja izjavili su kako će oni pronaći gdje su kosti Narodne radosti brazilske. Kako će uraditi DNK svih kostiju u groblju

Između komune i tvornice

Kako objasniti vezu između ideje komune (općine) i samoupravljanja u privredi, a sve to s obzirom na ulogu partije koja je najprije izvaninstitucionalno, a kasnije kao Savez komunista i institucionalno usmjeravala cijeli proces? Piše Srećko Pulig u trećem nastavku feljtona o jugoslavenskom samoupravljanju

TV rašetanje Borisa Rašete: Sloboda, jednakost, Taviani

Dean Šoša i Nataša Vukas Stanojkovski podarili su gledateljima sjajan filmski dar – ciklus braće Taviani, uz koji je Šoša napravio intervju s Paolom Tavianijem. Redatelj i dalje vjeruje u ideje Francuske revolucije: ‘Bratstvo se odnosi samo na Vittorija i mene, no sloboda i jednakost za mene su još uvijek veliki ideali’