Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Ustaše i crnci

Malo nakon što je Thompson s razdraganom masom u Splitu pozdravljao ustaškim pozdravom i najavljivao paljenje Krajine do Knina, u istom su gradu napadnuta dva crna turista. Za to vrijeme, ministar unutarnjih poslova u Kninu se sramotio pokušajem pjevanja u društvu predsjednice

Spinovi Oluje

Kolinda Grabar-Kitarović iskoristila je proslavu u Kninu da objavi predsjedničku kandidaturu, Marko Skejo usporedio je ‘Za dom spremni’ s ‘Hvaljen Isus i Marija’, ministar Dražen Bošnjaković izjavio da je ustaški pozdrav u nekim slučajevima legalan, a svi skupa još jednom su složno prešutjeli spaljene kuće, zločine i prognane. Piše Igor Lasić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Krah hrvatske džamahirije

Jest da je Grabar-Kitarović šampion brbljavog zalijetanja, ali biti istodobno u sukobu s katolicima i muslimanima, za to zbilja moraš imati poseban talent. Čak je uspjela uprskati pojam ‘hrvatske džamahirije’ koji tako dobro oslikava stanje u ovoj zemlji

Intervju, Erik Marquardt: Hrvatska policija ispunjava interese EU-a

‘Politički interes je da što manje ljudi dođe u Europu i ovdje zatraži azil, što je za mene kao zastupnika u Europskom parlamentu, ali i kao građanina EU-a sramotno. Neprihvatljivo je da se granični službenici stavljaju iznad zakona i migrante dovode u situaciju goru nego li je ona u ratom zahvaćenim područjima iz kojih su pobjegli’, govori zastupnik njemačkih Zelenih u Europskom parlamentu. Intervju vodio Jerko Bakotin

Igre porezima

Vlada tvrdi da je cilj nove faze porezne reforme rasterećenje privrede i povećanje prihoda stanovništva. Ako je tako, zašto se ne poveća neoporezivi dio svih plaća, što bi dovelo do rasta potrošnje, a posljedično i BDP-a? Piše Milan Gavrović

Piši propalo

Svojim ultimativnim zahtjevima Savez za Srbiju u startu je minirao inicijativu civilnog sektora i sveučilišnih profesora kojom dugoročno pokušavaju potaknuti vladajuće i opoziciju na sveobuhvatnu reformu izbornog sustava. Piše Zoran Daskalović

Heroji mira: Bili smo protiv nasilja

Okupljanje onih koji se protive nasilju uopće, pa i u politici napose, dogodilo se kada su početkom jula 1991. različite organizacije osnovale Odbor antiratne kampanje. Među njima su bile i organizacije za rodnu ravnopravnost, i one za zaštitu okoliša, i mnoge od onih koje su već u osamdesetima nastale radi promicanja alternativnih stilova života i kulture. Piše Srđan Dvornik

Heroji mira: Odgovorili smo nenasiljem

‘Preko puta prvog zagrebačkog ureda Antiratne kampanje pripadnici HV-a strujom su mučili zatvorenike’, rekla je Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Piše Saša Kosanović

Heroji mira: Žene protiv rata i nacionalizma

Feminističke grupe svoju su agendu definirale na nekoliko razina: spriječiti rat kroz otpor nacionalizmu, svim mogućim sredstvima suprotstaviti se korištenju žena kao sredstva ratnohuškačke manipulacije i pružati svakovrsnu pomoć stradalnicama, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Piše Vesna Kesić

Heroji mira: Htjeli smo spriječiti rat

Jedna od prvih akcija Demokratskog opozicijskog foruma bio je odlazak u Knin u travnju 1991. na razgovor s Jovanom Raškovićem. Prije toga bili smo kod Tuđmana da ga obavijestimo o razgovoru o mogućnostima mirnog rješenja krize koja je potresala Hrvatsku. Tuđman je rekao da naša posjeta ne može škoditi, ali da je on već sve dogovorio s JNA. Piše Zoran Pusić

Heroji mira: Svoje mirovne aktiviste Hrvatska ne priznaje ni danas

Protiveći se politici sile i teritorijalne ekspanzije, Milorad Pupovac je 1990. i 1991. sa suradnicima održao seriju mirovnih tribina u Kninu i drugim srpskim sredinama zagovarajući mirno rješenje. ‘Naš antiratni angažman nije bio nimalo salonski, jer je to doslovno bilo hodanje između dvije vatre’, kaže Pupovac. Piše Tamara Opačić

Heroji mira: Pali mirotvorci

Prvi čovjek osječke policije Josip Reihl-Kir i predsjednik Općine Vrginmost Dmitar Obradović simbol su opasnosti mirovnog angažmana 1990-ih. Obojica su stradali od ruke ‘svojih’ samo zato što su bili protiv rata. Piše Goran Borković

Heroji mira: U Pakracu sam učio od najboljih

U tri i pol godine djelovanja Volonterskog projekta u Pakracu je bilo preko 400 stranih volontera. Ne možeš biti u porušenom gradu, živjeti i slušati priče ljudi o ratu i poraću a da te zaobiđe tuga. Piše Goran Božičević, suosnivač MIRamiDA centra

Heroji mira: Aktivizam pod čizmama HOS-a

Splitski aktivisti za ljudska prava poput Tončija Majića i angažirani intelektualci poput Nikole Viskovića doživljavali su razne neugodnosti zbog svojeg djelovanja 1990-ih. Majiću su HOS-ovci razbili nos, teška maltretiranja prošao je ugostitelj Miro Bogdanović, a sjedište Dalmatinske akcije razoreno je bombom za što su okrivljeni sami njeni članovi. Piše Mašenjka Bačić

Heroji mira: Mir još treba graditi

Početkom 1990-ih dobili smo otvorenu prijetnju od osječkog suca Petra Kljajića zato što smo pružili otpor nasilnim deložacijama, rekla je Katarina Kruhonja, liječnica i aktivistkinja osječkog Centar za mir, nenasilje i ljudska prava. Piše Anja Kožul

Heroji mira: Dvaput su nam palili ured

‘Bile smo zapanjene neviđenim kukavičlukom ljudi. Izbacivali su njihove susjede s kojima su se godinama družili, a oni su okretali glavu i pravili se da ništa ne vide. Organizirale smo se mi žene, jer je za muškarce bilo preopasno’, kaže Mirjana Galo o aktivnostima udruge Homo. Piše Nenad Jovanović

Heroji mira: Pružanje otpora ludilu

‘Ne bih se mogla pogledati u ogledalo da nisam pomagala, ohrabrivala, govorila je Jelka Glumičić, predsjednica Odbora za ljudska prava u Karlovcu. Piše Paulina Arbutina

Heroji mira: Život se svodio na aktivizam

‘Kod Popovače smo gledali kako odlazi nepregledna kolona. Zaplakala sam i rekla: ‘Okrenite vozila, vratite se, svima usprkos…’, rekla je Biserka Momčinović, aktivistkinja GOLJP-a i jedna od osnivačica CGI-a Poreč i Ženske mreže Hrvatske. Piše Anja Kožul

Heroji mira: Antiratno novinarstvo

Novine protiv rata i njegovih huškača: Kao glasilo Antiratne kampanje, ARKzin je spajao radikalne teme s radikalnom vizualnošću. Piše Bojan Munjin

Heroji mira: Razorna Feralova subverzija

Feral je od prvoga dana otvorio najveći prostor za kritičare rata i zatim nacionalističkog poraća. Piše Hrvoje Šimičević

Heroji mira: Buka, bijes i privođenja

Anarhisti i pankeri kao dio antiratnog pokreta: ‘Bili smo nabrijani, ljuti, imali smo puno energije’, priča Marko Vuković, tekstopisac i gitarist antiratnih anarho-hardcore pank bendova. Piše Dragan Grozdanić

Mirotvorac na frontu

Mobiliziran sam i pred famoznu ‘Oluju’ 1995. Sjećam se napuštenog Vojnića u kojem se vojni ‘trijumf’ slavio paljenjem kuća i pljačkom koju je bilo vrlo teško obuzdati, piše karlovački antiratni aktivist Mile Sokolić

Satiranje Amazone

Amazona je od dolaska Jaira Bolsonara na vlast izgubila 3500 kvadratnih kilometara. Ilegalna sječa drva buknula je do te mjere da se tjedno posiječe površina dva Manhattana, a prema pesimističnim scenarijima, taj bi gubitak mogao pokrenuti ireverzibilan proces u kojemu će se prašuma početi pretvarati u nešto nalik stepi. Piše Tena Erceg

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Nagrada za specijalne afekte

‘General’ počinje kao jeftina južnoamerička sapunica, nastavlja se kao skupi ratni debakl a završava dva i po sata prekasno. Snimljen isključivo po mjeri ideološki kodirane i pažljivo sterilizirane službene hrvatske istine o ratu devedesetih, na kraju nam – ako ništa drugo – barem jasno otkriva kakva je ta istina: plošna, neuvjerljiva i falsificirana

Intervju, Dragan Roksandić: Mi smo bili IKEA prije 50 godina

‘Razdoblje socijalizma nije bilo opterećeno ideologijom, ako pod tim ne mislimo na postojanje entuzijazma, želje za stvaranjem. Vodilo se računa o socijalnom momentu. Namještaj iz tog razdoblja ima socijalni karakter. Sve je trebalo biti jednostavno, praktično, jeftino, prilagodljivo’, govori dizajner i arhitekt povodom izložbe ‘Između htijenja i realnosti – industrija i dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945.-1990.’ u intervjuu koji je vodio Srećko Pulig

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Saša Rakitić, partizanovac

Počinje drugo poluvrijeme, i nakon minut vremena, Rojević daje gol za Partizan. Stadion eksplodira, Saši su malo dva oka za gledanje, malo su mu nos i usta za disanje. Ako sreća može imati tijelo i dušu, ona se toga popodneva nalazila na stadionu JNA i zvala se Saša Rakitić

Fali salon

Riječka kulturna scena najavljuje peticiju, obraćanje Ministarstvu kulture i druge oblike otpora nakon što je Hrvatska radiotelevizija raskinula ugovor s Malim salonom i odlučila uzeti natrag galerijski prostor na Korzu, pravdajući se namjerom da ondje postavi specijalizirani studio za praćenje projekta Europska prijestolnica kulture 2020. Piše Anja Kožul

TV rašetanje Borisa Rašete: Put do zvijezda

Mira Adanja Polak čak i od slučajnog susreta napravi neslučajno zanimljivu emisiju. Usputni susret s beogradskim fotografom Ninom Rakićevićem, koji već 35 godina živi u Americi, bio je povod odličnom polusatnom razgovoru