Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Pjevači i huškači
Povodom prosvjeda veterana protiv Bajaginog nastupa u Karlovcu Igor Lasić prisjetio se muzičkih 1990-ih: Gobac sklada navijačku ‘Hrvatska mora pobijediti’, Stublić gorki oproštaj ‘E, moj druže beogradski’, a Satan Panonski odlazi u borbu i gine. Vladimir Savčić Čobi, Zoran Kalezić i braća Bajić, s druge strane, izvode ‘U boj ustani, Srbine moj’, a Lepa Brena i Hanka Paldum oblače uniforme
Čorba oporba
Ivica Đikić analizirao je stanje ključnih opozicijskih stranaka: Plenkovićev HDZ iznutra je nestabilan zbog više-manje pritajenog egzistiranja desnije frakcije, ali opozicija u zadnjih dvadesetak godina, a možda i nikad otkako je samostalne Hrvatske, nije bila neuvjerljiva i tupa kao što je danas
Intervju, Rada Borić: Pomaknuli smo se unatrag
‘Zabrinjava kada predsjednica govori o ‘novim ideološkim prijeporima’. Ukoliko misli da ženski rod stvara prijepore, neka vrati web-stranicu Predsjednica.hr u Predsjednik.hr, a Ured predsjednice u Ured predsjednika’, govori aktivistkinja i zastupnica Nove ljevice u zagrebačkoj Skupštini u razgovoru s Goranom Borkovićem
Aritmetika politike Marinka Čulića: Zakuhavanje mržnje
Sve divljije svađe oko Oluje trajat će dok se ne shvati da ne postoji samo jedna istina o njoj, nego da su moguće dvije, ali pod jednim uvjetom. Da se međusobno uvažavaju i toleriraju, a ne da nasrću jedna na drugu
Feljton, Revizionizam pred sudom (1/4): Praonica zlikovaca
Hrvatski sudovi dosad su rehabilitirali šest osoba osuđenih za ratne zločine nakon sloma NDH: nadbiskupa Stepinca, Paraginog djeda Arsena Pozaića, pravnika Niku Ljubića, trgovca Jurja Ostermana, vukovarskog podžupana u NDH Luku Aždajića, pa čak i urednika ustaških listova Hrvatski narod i Spremnost Tiasa Mortigjiju. U pet slučajeva DORH se nije ni žalio. Istražila Tamara Opačić
Svijet laži ili lažni svijet
Živimo u svijetu koji funkcionira po receptu zloglasnoga nacističkoga ministra propagande, u kojemu je laž postala svakodnevna pojava, oprobano i prihvaćeno sredstvo vođenja politike i ubitačni otrov. Piše Tomislav Jakić
Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Ponedjeljak, 13.
Dvije priče istoga dana plastično su nam prikazale kako funkcionira hrvatski zdravstveni sustav. Takozvanom državnom i takozvanom privatnom zdravstvu zajedničko je to što od vas očekuju da a) budete i ostanete zdravi, kako biste ih b) mogli financirati, i pritom c) izbjeći svaki njihov trošak i d) financijski rizik
Sustegnuta područja
Podaci dobiveni na osnovu indeksa razvijenosti i popisa stanovništva iz 2011. pokazuju da 55,45 posto Srba u Hrvatskoj živi u područjima koja su ispod republičkog prosjeka razvijenosti i da nastanjuju 15 od 20 najnerazvijenijih općina. Što u svjetlu toga očekuju od novog Zakona o potpomognutim područjima za Novosti govore načelnici nekih općina. Piše Paulina Arbutina
Intervju, Damir Pilić: Želim izaći iz rata
‘Za mene je rat nenormalna pojava i mislim da oni koji su ga osmislili, organizirali i proveli nisu normalni. No oni jesu nekakvi likovi, makar sporedni, u mom romanu. Ne vidim stoga da je upotreba fantastike čudna jer je sve to fantastično nenormalno. Dapače, kad bi se napravila psihološka analiza Tuđmana i Miloševića, ne bi prošli ozbiljniji test’, govori splitski novinar i književnik. Intervju vodila Mašenjka Bačić
Dronovi napadaju
U napadima bespilotnim letjelicama u posljednjih petnaestak godina američka vlada ubila je stotine, ako ne i tisuće nedužnih civila, no bio je potreban atentat na jednog političara, pa makar on spadao među najomraženije ideološke neprijatelje, da se tamošnji stručnjaci za sigurnost usplahire zbog nekontrolirane proliferacije dronova. Piše Tena Erceg
Feljton, Afrički socijalizam (1/2): Prvi val afričkog socijalizma
Historija socijalizma u Africi nerazdvojno je vezana uz borbu protiv kolonijalizma, koja ima različite faze. Prvi val dekolonizacije, koji se masovno odigrao od 1950-ih do 1970-ih, donio je političku nezavisnost velikoj većini afričkih država i iznjedrio niz karizmatskih vođa. Drugi val ili druga nezavisnost, ona socijalna, puno je teže i samo iznimno uspijevala. Piše Srećko Pulig
Intervju, Škeljzen Malići: Mnogi umetnici su se oduprli stihiji
‘U Jugoslaviji su 1980-ih neki pojedinci i kulturna i umetnička udruženja igrali ulogu podsticanja i propagiranja nacionalizma, ali je paralelno, potisnuta, postojala i kulturna opozicija, umetnost koja se nije priklanjala mržnji i ratnohuškačkim falangama. E pa, nadam se da će sada doći vreme kada će se ova kultura i umetnost otpora rehabilitovati’, tvrdi kosovski filozof i historičar umjetnosti u intervjuu koji je vodio Dejan Kožul
Žanr sa stigmom
Hancoxova knjiga o grimeu ne tematizira samo uspon, pad i ponovni uspon tog glazbenog fenomena. Autor koristi ovu vitalnu scenu kao podlogu za priču o Londonu, gentrifikaciji, rasizmu te srazu torijevaca i laburista. Piše Karlo Rafaneli
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Vino i samar
Da je živ Iso Gudžević, hodža koji je držao kafanu, pa da čuje kako je riječ samar stvorila riječ somelije, rekao bi što bi često znao reći: ‘Ama, blagoš mene, ako ne zna nauka, neka zna priča’
Intervju, Marija Ratković Vidaković: Prestali smo se nadati da će nam ovdje biti bolje
‘Suprug i ja otišli smo u Švedsku zbog kombinacije razloga navedenih na kraju filma: političke klime u Hrvatskoj i na Balkanu u kojoj ne želimo odgajati našeg sina, ekonomske budućnosti i generalnog stanja društva u kojem si stalno ovisan o nekomu ili nečemu’, govori koautorica dokumentarnog filma ‘IKEA for YU’ u razgovoru s Nenadom Jovanovićem
Tu ili tamo: arheologija prijateljstva s Alešom Debeljakom
Alešove razglednice više ne stižu, već skoro dvije godine. Dugo mi je trebalo da se od njih odviknem, da se uvjerim da ih više neću nalaziti u sandučiću, po povratku s putovanja ili obilazeći stare adrese. Aleš ih je sve znao i, bez pravila, slao je razglednice na prvu adresu koja bi mu pala na pamet. Piše politolog i pisac Igor Štiks o svojem prijateljstvu s pokojnim slovenskim pjesnikom i esejistom
TV rašetanje Borisa Rašete: Godine prolaze, mi stojimo
Beatlesi su krenuli u svijet iz Hamburga, grada koji su saveznici prije toga temeljito izrokali bombama. Otkazivanje Bajagina nastupa u Karlovcu pokazuje da kod nas sve ide drugačije: rane s vremenom postaju sve svježije, sjećanje sve življe, a povlastice sve veće