Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati video najavu novog broja
Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Isplaćeni ratni zločinac
Vladimir Milanković dobit će od države ukupno oko dva milijuna kuna za troškove obrane u sudskom postupku u kojem ga je ista ta država osudila na deset godina zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu 23 civila i jednog ratnog zarobljenika srpske nacionalnosti. U isto vrijeme, obitelji sisačkih žrtava pravdu moraju tražiti na Europskom sudu za ljudska prava. Piše Goran Borković
Cijena zločina i pravde
Rođaci ubijenih u Sisku godinama su pred hrvatskim sudovima gubili sporove za naknadu nematerijalne štete. Prekretnica se dogodila nakon što je Milanković osuđen, uz važan poticaj iz Strasbourga. Država može tražiti da joj on nadoknadi i zadnju lipu isplaćenu obiteljima žrtava. Piše Tihomir Ponoš
Strah i Vlada
Jedna od glavnih propagandnih strategija Andreja Plenkovića jest pretvaranje HDZ-a, stvoritelja paramilitarnih grupa usmjerenih na rušenje demokratski izabranih vlasti, u žrtvu političkog ekstremizma i mržnje političkih suparnika. Piše Ivica Đikić
Oružana zabuna
"Apsolutistički vladar i naoružani narod u teokraciji činitelji su istinske narodne demokracije", piše u svojoj knjizi Francišković, a njegovi sljedbenici na forumima prisnažuju: "Da se prošeta do Markovog trga 100-150 ljudi s kalašima pali bi samo tako"; "Potrebno je da se muški organiziraju, nađe podrška unutar policije... Jedan po jedan grad da pada". Piše Hrvoje Šimičević
Genocid za svakodnevnu upotrebu
Relativizirajući genocid u Srebrenici, Zoran Milanović opet je zarovao po najbolnijoj točki bošnjačkog identiteta. Začarani krug međusobnog inaćenja hrvatske i bošnjačke strane u BiH tako se nastavlja, a "frajerske" provokacije predsjednika RH bespotrebno i neodgovorno produbljuju politički sukob. Piše Jerko Bakotin
Srbi na Meti
Nadzorni odbor korporacije Meta obrisao je film "Domovinski rat za najmlađe" s Facebooka jer on slavi nasilno uklanjanje Srba iz Knina i može pridonijeti klimi u kojoj je Srbe opravdano napadati. Ozbiljno je pitanje zašto 40 hrvatskih moderatora nije prepoznalo govor mržnje, zaključuje odbor. Piše Goran Borković
Procjena nedovoljan
U hrvatskom školstvu sve je manje nastavnica i nastavnika matematike, fizike i informatike. Stručnjaci odlaze za boljim plaćama i uvjetima u IT-sektor, mladima nema tko predavati, a o dugoročnim posljedicama koje će proizvodnja neznanja imati na naše društvo za Novosti govore same profesorice i profesori. Piše Paulina Arbutina
Kad građani dignu glas
Četvrt stoljeća Gong traži više transparentnosti, više participacije građana, više institucionalne odgovornosti i veći prostor demokratskog odlučivanja, uz čvrstu zaštitu ljudskih i građanskih prava i sloboda. Piše Nenad Jovanović
Srpska posla Borisa Dežulovića: Lamentacija Valenta Žganca
Kako znamo da Piksi i junaci "na teren izlaze uz 'Marširala kralja Petra garda'"? Kako, na primer, znamo da ne izlaze uz "Marširala, marširala Jelačića vojska" iz 1848., poznatiju kao "Marširala Pedeset i treća"? Kako znamo da nije reč o toj "budnici na posljednji sveti rat Cara Franje Josipa", kako je u "Hrvatskom bogu Marsu" naziva Miroslav Krleža?
Intervju, Branko Sekulić: Odnos prema Kordiću i Šešelju primjer je etnoreligijantstva
"Etnoreligijantstvo je, najkraće rečeno, vulgarizacija odnosa etničkog i religijskog aspekta. Riječ je o ideološkoj uzurpaciji religijskih struktura na etnonacionalističkoj osnovi. Ovdje se ono odvija, najkraće rečeno, kroz "blagoslovljenu" glorifikaciju vlastitih zločinaca i "križarski" prezir prema tuđim žrtvama", govori šibenski teolog u povodu knjige "Ethnoreligiosity in the Contemporary Societies of the Former Yugoslavia" i gostovanja na Fališu. Intervju vodio Dragan Grozdanić
Ne možemo jedna bez druge
Nemojte zaboraviti spomenuti koliko mi moja Zorka u životu znači. Na nju uvijek mogu računati, zbližile smo se kroz desetljeća toliko da jedna bez druge više ne možemo, govori 90-godišnja Maca Sučević o svojoj susjedi i prezimenjakinji. Piše Vladimir Jurišić
Otvorena Srpska kuća u Pakracu
Otvaranjem Srpske kuće naša zajednica dobiva nešto čega u posljednjih sto godina nije bilo, prostor namijenjen svim ljudima i to je veliki dan za srpsku zajednicu u Pakracu i Hrvatskoj, rekao je Milan Kozlović, predsjednik VSNM-a Pakraca, prilikom svečanosti u Pakracu. Piše Nenad Jovanović
Zvjerstva izbijaju iz kamena
Osim bodljikave žice, na mjestu ustaškog logora Slana na Pagu arheolozi su pronašli metalnu dugmad, kovanice na kojima su ugravirane godine prije osnivanja logora, zakovice za cipele, manje i veće čavle, ali i čahure metaka. Piše Anja Kožul
Za ponovno uspostavljanje komunističke hipoteze
Moderni kapitalizam, onaj svjetskog tržišta, tek započinje osvajanje planete, nakon kolonijalne sekvence (od XVI. do XX. stoljeća) pri kojoj su osvojeni teritoriji podređeni ograničenom i protekcionističkom tržištu jedne jedinstvene zemlje. Danas je pljačka globalizirana, kao što je uostalom i proletarijat, odsada proizlazeći iz svih zemalja svijeta. Piše Alain Badiou
Obećanja bez radovanja
Od Srbije se navodno traži da prihvati realnost kosovske samostalnosti i da se prestane protiviti njegovom učlanjenju u međunarodne organizacije, ali ne mora priznati Kosovo. Od Kosova se očekuje da realizira Briselski sporazum, odustane od srpskog priznanja i zasad zaboravi na članstvo u UN-u. Piše Zoran Daskalović
Oklada na glad
Nagli skok cijena hrane u proljeće ove godine nije samo posljedica rata u Ukrajini, nego i burzovnih špekulacija investicijskih fondova i banaka, pokazuju istraživanja. Dok siromašnim masama prijeti gladovanje, Goldman Sachs bilježi porast prihoda od preko dvije milijarde dolara, a druge velike banke tek nešto manje iznose. Piše Tena Erceg
Reportaža: Omonia narodu
Kad je, prije četiri godine, ciparski nogometni klub Omonia privatiziran, navijači su osnovali vlastiti. Bili smo u Nikoziji, na utakmici narodne Omonije 29M – obišli smo navijačke punktove, razgovarali s fanovima, slušali o uspjesima i planovima kluba koji živi sa svojom zajednicom i naposljetku na punim tribinama dočekali novu pobjedu. Piše Ivana Perić
Otpor homofobiji je klasna borba
Održavanje povorke u policijskom obruču, u žiži divljanja nasilnika na ulicama, kazuje da prema bilo kakvom obliku slobode treba potegnuti puno dalje od tih nekoliko koraka od Bulevara kralja Aleksandra do Tašmajdana. Piše Nina Čolović
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Tuga za jugom
Pjesmu "Tuga za jugom" Konstantina Miladinova đaci osnovnih i srednjih škola u Jugoslaviji imali su u svojoj obaveznoj lektiri. Kad je nestalo Jugoslavije i zajedničkih jezgara u lektiri, pjesma je, svuda osim u Makedoniji, potonula u školski zaborav, pa današnji učenici taj naslov vjerovatno znaju jedino kao naziv za crno makedonsko vino
Intervju, Marina Napruškina: Glas otpora u Bjelorusiji i dalje je jak
"Moj rad "utišani glasovi ptica" govori i o najrecentnijoj povijesti Bjelorusije, o ustanku i represiji. Na mojim malevankama nisu idilični krajolici, već zatvorska zgrada, okružena bodljikavom žicom", rekla je umjetnica nastanjena u Njemačkoj, koja ovih dana izlaže u Zagrebu, u razgovoru s Jelenom Pašić
In memoriam Kornelije Kovač: Život kao znatiželja
Glazbena scena cijele regije, pa i šire, odlaskom Kornelija Kovača izgubila je nemjerljivo mnogo, ne samo zbog opusa od preko 600 pjesama, šezdesetak filmova i serija i nebrojeno mnogo produkcija, nego i zbog iskrene znatiželje nekoga tko je zvuk osjećao i na sasvim tjelesnoj razini. Piše Željko Luketić
Nova slika klasika
Mislili smo da znamo sve o Davidu Bowieju, Lou Reedu i bendu Blondie, ali tri nova retro izdanja bacaju neočekivano svjetlo na ljude koji su krojili povijest rocka i popa. Piše Karlo Rafaneli
TV rašetanje Borisa Rašete: Velik, veći, Treći
Cijelo jedno desetljeće Trojka postoji i radi, i dobro radi, na zadovoljstvo nas koji volimo knjige, koji obožavamo crno-bijele filmove, ali baš ne preferiramo crno-bijele optike i ne možemo se sroditi s epohom realityja. I 19. rujna ujutro čekamo najbolji program do podneva, ali – na Trećem su samo crtići! Što je to?
