>

novosti logo

Piše Novosti

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Mir u Gruborima

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Bezgrešni Vili

Skandalozno je koliko u snimci telefonskog razgovora u kojem Vili Beroš priznaje da partija odlučuje o ravnateljima bolnica nema ničeg skandaloznog i iznenađujućeg

Mir u Gruborima

Jučer sam po prvi put bila ovdje, za sve ove godine, a da nisam bila sama, nego su oko mene bili drugi mještani Grubora. Srce mi igra od sreće, ma koliko bio tužan momenat i obilježavanje svih tih žrtava, kazala nam je Mira Grubor nakon komemoracije na kojoj su sudjelovali predsjednik Milanović i potpredsjednici Vlade Milošević i Medved. Piše Saša Kosanović

To su muke crne bile

‘Mi izišli na polje, kad vidimo, naše kuće gore. Dim puši, puca se’, priča za Novosti Marija Grubor (90), koja je imala sreću da se u trenutku zločina u Gruborima nije nalazila u selu, ali je neposredno nakon toga svjedočila posljedicama: ‘Oni su ubili dva čovjeka na krevetu, babu na krevetu, i Miću su ubili na krevetu, ležao je jadan na krevetu i ubili su ga’. Piše Mašenjka Bačić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Novi kurs

Sada kada se učvršćuje, ili barem tako izgleda, položaj Srba u Hrvatskoj, a nešto slično moglo bi se dogoditi i Hrvatima u Srbiji, nacionalne manjine preuzimaju i novu odgovornost – sudjelovati u socijalnoj rekonstrukciji propalih ili napola propalih eksjugoslavenskih država

Zarobljenici prošlosti

U slučaju pobjede, Peđa Grbin suočit će se s činjenicom da ne kontrolira veliki dio svojih saborskih zastupnika i dobar dio stranke, a on dosad nije pokazao da raspolaže svojstvima neophodnima za postizanje uspjeha u tako nepovoljnim okolnostima: spašavanje SDP-a bio bi teško premostiv izazov i za nekoga s neusporedivo većim kapacitetom i političkim talentom. Piše Ivica Đikić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Islamska država Hrvatska

Iz izvještaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Hrvatska se čita upravo kao predkoronska Islamska država, ona kakvom su nas plašili prije pet-šest godina, onakva dakle kakva bi bila da se ludi kalif onomad zaista dobacio do granice Khartoum-Kandahar-Virovitica

Intervju, Damir Bakić: Škole je trebalo pripremiti puno ranije

‘Dobili smo jasnu odluku da škola u klasičnom obliku započinje 7. rujna u cijeloj državi, za što smo se i zalagali. Ipak, mjere se svode uglavnom na higijensko-tehničke naputke, dok je o odgojno-obrazovnom procesu rečeno vrlo malo. Svi uključeni bili su dužni pripremiti novu školsku godinu već proljetos, čim je zdravstvena kriza izbila. Odluka da se Sabor raspusti i ide na izbore, a da se škola rješava kad i ako se formira vlada, bila je skandalozna’, tvrdi profesor zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i saborski zastupnik platforme Možemo! Intervju vodio Dragan Grozdanić

Bahatost bez zadrške

U svjetskoj i domaćoj politici – Bjelorusija, Navalni, odnos prema pandemiji… – primjetna je nova doza bahatosti: više se ni ne pokušavaju sakriti motivi djelovanja, uski, sebični, usmjereni na ostvarivanje političkih, ekonomskih, pa i imperijalnih interesa. Piše Tomislav Jakić

Nada za civilne žrtve rata

Ustavni sud je u slučaju Miladina Jeremića, civila koji je 1991. u Zagrebu pukom srećom preživio ranjavanje, jasno definirao odgovornost RH i utvrdio da se povreda prava na život ne odnosi samo na smrtne slučajeve do kojih je došlo zbog upotrebe sile od strane pripadnika državnog aparata, nego i na one kada osoba čije je pravo povrijeđeno nije usmrćena. Piše Paulina Arbutina

Partija nije stranka

‘Radnička partija vidi povezanost između rada unutar i izvan Dume sasvim drukčije od načina kako je vidi liberalna buržoazija… Za nas postoji samo jedan, jedinstven i nedjeljiv radnički pokret – klasna borba proletarijata. Svi njezini posebni, djelomični oblici, uključujući i parlamentarnu borbu, moraju joj biti u potpunosti podređeni. Za nas, presudna je borba proletarijata izvan Dume’, govorio je Lenjin. Piše Srećko Pulig

Pita skuplja od tepsije

Više od 20 godina nisam vidjela autobus ni na slici, a kamoli u svom selu. Zato taksista ima koliko vam srce želi. Samo nazovete. Nije problem, ali treba masno platiti, kaže Miljka Marić iz Martinovića. Piše Vladimir Jurišić

Hvali more, drž’ se rodnog kraja

Paulina Arbutina piše o tome kako stanovnici povratničkih područja provode ljetne dane: ‘Više može biti zadovoljan i ispunjen onaj tko stavi korito pred kuću nego netko tko tjedne provodi na moru slikajući selfije’, kaže Krnjačanka Nataša Maćešić

Kad pustara postane pustinja

Goran Gazdek u selu čije se stanovništvo osulo zadnjih desetljeća: ‘Prije rata smo svi radili, nitko nije dobivao socijalnu pomoć. Tu preko puta su bili nasadi krastavaca. Išli smo u berbu i stotinjak radnika je svaki dan radilo, a sad na potezu od Slatine do Voćina nema ni stotinu stanovnika’, govori Nada Bojčić iz Hum Pustare

Intervju, Vladimir Miladinović Mladićevi dnevnici su pisani birokratskim jezikom JNA

‘Tekst Mladićevih dnevnika je jedan poprilično banalan niz raznih dnevnih aktivnosti i sastanaka. Ono što je zanimljivo jeste taj vojnički birokratski jezik JNA koji se oseća uprkos činjenici da je posredi jedna potpuno drugačija ideologija za koju su mnogi akteri tog dokumenta bili spremni da se donedavno bore’, govori umjetnik u povodu izložbe ‘Dnevnik’ nastale prema ratnim dnevnicima Ratka Mladića. Intervju vodila Tena Erceg

Na američkom vrtuljku

Skorašnji vašingtonski sastanak Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija razigrao je maštu brojnih srpskih i kosovskih političara i analitičara. Sam Vučić posredno je poručio da će i sastav koalicije i nove vlade u Srbiji ovisiti o ishodu pregovora u Washingtonu. Piše Zoran Daskalović

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Spori soneti

Sonetna razmjena Tonka Maroevića i Bojana Bujića bila je na čudesan način spora, kao da ju je naručio pobornik sporosti u stvaranju Nietzsche, a da su je nadzirali Apolon i Hermija, bogovi sporosti. Jedan je nadzirao Tonkovu poliritmiju, a drugi Bojanovu politoniju

Intervju, Borna Vujčić: Odrastao sam uz Ulysses, uz simfoniju zajedništva i prijateljstva

‘Sudbina ne mora nužno biti božanska sila, nego jasna činjenica da nešto duboko u sebi prepoznajemo kao svoj poziv. Moj otac Borislav Vujčić prihvatio je kao svoju sudbinu da vrati Radu Šerbedžiju u njegovu domovinu i u hrvatsko glumište, a Radina je sudbina bila da nastavi glumiti u Hrvatskoj jer je u njoj rođen i u njoj je stekao naobrazbu, iskustvo i slavu’, rekao je pisac, autor knjige ‘Od prvog čina – 20 godina Kazališta Ulysses’. Intervju vodio Bojan Munjin

In memoriam Zoja Odak: Glumica s gardom ilegalke

Zoja je pored svog glumačkog talenta i nesumnjive ženske ljepote, uvijek imala ono još nešto – posjedovala je, nazovimo to tako, gard ilegalke u mirnodopskim uvjetima. Bila je jedna od najkarakternijih glumica svoga vremena i posljednji Mohikanac svoje splitske generacije. Piše Bojan Munjin

In memoriam Mihajlo Arsovski: Ars longa, život kako-tako

Najmanje šesnaest godina Mihajlo Arsovski oblikovao je časopis ‘Prolog’ prema svojim predodžbama o tome kako tako nešto kao što je kazališni časopis treba izgledati. Nitko mu se nije petljao u posao, ni izdaleka. Piše Slobodan Šnajder

Medijska nepismenost

Upozoravali smo već da je Nina Obuljen Koržinek zaglavljena, ne samo što se medija tiče, u nerazumijevanju razlike između medijske javne funkcije i javne usluge. Po njoj, javna funkcija kakvu ima npr. HRT isto je što i javna usluga koju pružaju i komercijalni mediji. Piše Igor Lasić

Preporuke: Mange i anime

Tri su zanimljiva serijala koja se čitaju u dahu: prvi je o bolešljivom introvertnom tinejdžeru s užasnom tajnom, drugi eksperimentira idejom kako bi zaista izgledala suvremena civilizacija nastanjena antropomorfnim životinjama, a treći je inteligentna satira na japansko školstvo i njegovu opsesivnu kompetitivnost. Piše Dinko Kreho

TV rašetanje Borisa Rašete: Ni u smrti nema pravde

Rajka Dujmića, Mozarta naših lakih nota, na onaj je svijet ispratila skromna skupina poklonika i bilo je nemoguće ne sjetiti se one masovne žalosti kad je umro Oliver, kojega je ispratila cijela Hrvatska, kopnena i morska. I Zdenko Runjić imao je skroman ispraćaj, ni Arsenov nije bio osobit, a o nekim velikanima pisma da i ne govorimo…

1/1