Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Banija po HDZ-u
Dok se ljudi smrzavaju u potresom pogođenom području, hadezenjare na sjednici partijskog predsjedništva raspravljaju ugrožava li ih masovno odbijanje ljudi da Baniju zovu Banovinom
Aritmetika politike Marinka Čulića: Slučajna Hrvatska
Kada se prije nekoliko godina zbog nesposobnosti vlasti da prevenira suše i poplave prvi put pojavila metaforična rugalica o "slučajnoj državi", na nju se sručilo drvlje i kamenje. A onda su slomljene grede i srušeni zidovi u zagrebačkom i petrinjskom potresu pokazali da to nije nikakva metafora nego gola istina
Intervju, Boris Milošević: Moramo nanovo izgraditi Baniju
Sada smo prvenstveno fokusirani na takozvanu prvu pomoć i sanaciju posljedica potresa, da je svatko na suhom i na toplom, da ima krov nad glavom, topli obrok, a nakon toga nam slijedi obnova. Očekujem da će Vlada krenuti u izgradnju cijelog tog područja. U suprotnom će ono biti isto kao prije potresa, a sada je cijela Hrvatska svjesna da to nije dovoljno. Intervju vodila Tamara Opaćić
Papirnata obnova
Profesor Dražen Aničić još je 1995. upozoravao da Vladina uredba po kojoj se vrši obnova ne uzima u obzir protupotresnu gradnju. Država nije ni predvidjela povećanje kvalitete i otpornosti građevina, već sanaciju s dovođenjem u predratno stanje. Ni u jednu od kuća koje su dobile crvenu oznaku u Strašniku nisu bili ugrađeni vertikalni serklaži. Piše Hrvoje Šimičević
Bog, domovina, privatluk
Nije dugo trebalo za pojavu teze da se na poprištu banijske kataklizme ustvari sukobljavaju javni i privatni sektor. Za to su iskorišteni ugostitelji koji su se na terenu pojavili kao volonteri. Piše Igor Lasić
Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Božje Novosti
Ako je potres u Petrinju i Glinu poslao Bog, i to zato da "zbliži" Hrvate, da ih okupi u "kršćanskoj ljubavi" i "zajedništvu", to otvara neka dosta nezgodna sezmi... seizo... sezmoilo... neka dosta nezgodna teološka pitanja
Intervju, Josip Terzić: Pazimo na sve "rupe", klizišta, pukotine u tlu i po cestama
U području sela Borojevići, Mečenčani i Donji Kukuruzari te okolici došlo je do brojnih urušavanja terena. Prvenstveni uzrok ovih pojava je djelovanje podzemne vode, uz značajno ubrzanje procesa zbog potresa. Nakon naših radova surađivat ćemo s geotehničarima s Građevinskog fakulteta – vjerujem da će oni naći najbolji model sanacije tih "rupa". Intervju vodila Paulina Arbutina
Trauma s Banije
U danima nakon potresa područje Banije obilaze medicinski timovi, koji nastradalima pomažu da se psihički lakše nose s novonastalim okolnostima. Kod većine su primjetni nesanica i anksioznost, no zasad kontrolirano podnose svoje stanje. "Ljudima trebaju sigurnost i povjerenje, da osjete da nisu sami i zaboravljeni. Ohrabrujuće je da su svi otvoreni za razgovor i prihvaćaju pomoć", kaže psihijatrica Ružica Vušković. Piše Dragan Grozdanić
Romi na kiši i snijegu
Kćer Ace Petrova iz Petrinje ima poremećaj iz spektra autizma. Od potresa odbija jesti, spavati i boraviti u kamp prikolici. "Podnijeli smo zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje, nadamo se da ćemo što prije otići odavde jer gubimo strpljenje", kaže Petrov reporterki Novosti koja je obišla romska naselja. Piše Anja Kožul
Izlet u pokret
Nepunih godinu dana od osnivanja, Škorin Domovinski pokret sve je manje pokret, a sve više politički nedefinirana družba koja traga za smislom svog postojanja nakon što joj je propala namjera da bude presudni partner u sastavljanju vlasti. Lica na koja mogu sa sigurnošću računati slaba su postava, bitno slabija i od onih koje imaju konkurenti na parlamentarnoj desnici desnijoj od HDZ-a, naročito Most. Piše Ivica Đikić
Sjedi drvo na drvo
Na Baniji su stare drvene kuće bolje podnijele potres od zidanih. Čak i kada su u pitanju modernije gradnje s elementima nosive konstrukcije. Zašto se onda u Hrvatskoj rijetko grade drvene kuće? Piše Marko Sančanin
Kako ponovno biti internacionalan
O evropskim integracijama i njihovoj krizi, opasnosti od zatvaranja ljevice u "nacionalne torove" i socijalističkom internacionalizmu danas za Novosti govore koordinator slovenske Levice Luka Mesec, članica Radničke fronte Katarina Peović i član grupe Marx21 Vladimir Unkovski-Korica. Piše Srećko Pulig
Trampizam i nakon Trumpa
Demokrati su pokrenuli postupak Trumpova opoziva kako bi mu time onemogućili da se za četiri godine ponovno kandidira za predsjednika. Republikanci su se pak suočili s krizom u kojoj će morati odlučiti kako da se postave prema njegovu nasljeđu, odnosno kako da se odmaknu od kulta ličnosti, ali da zadrže energiju na terenu koju je Trump svojim populizmom oslobodio. Piše Tena Erceg
Spojene pobude
Prema anketama, na Kosovu bi u veljači moglo pobijediti Samoopredjeljenje Albina Kurtija, koji već najavljuje reviziju Briselskog i odustajanje od Vašingtonskog sporazuma, što je za sobom povuklo i priču o mogućim opozicijskim predsjedničkim kandidatima u Srbiji. Piše Zoran Daskalović
Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Twitter protiv Trumpa
Već četiri godine Trump vrijeđa novinarke i političke protivnike, širi bizarne teorije zavjere, prijeti Iranu totalnim uništenjem, nadwebava se s Kim Jong-unom oko toga čija je nuklearna raketa veća, opravdava nasilje i, sve u svemu, krši skoro svako interno pravilo Twittera – profil mu je izbrisan tek kada je postalo izvjesno da uskoro odlazi s funkcije
U režiji Covida-19
Kazališna situacija u Velikoj Britaniji proglašena je kulturnom katastrofom, u SAD-u su brojni kritičari ugasili svoje kolumne, a glumci postali taksisti, u Evropi rade malobrojni teatri... Glasovi s raznih strana svijeta govore da će se kazalište nakon ove krize morati reprogramirati. Piše Bojan Munjin
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Ivan Hodalj, brodar iz Gore
Čim sam Hodalja zovnuo i pitao, kako je, gdje je i kako je doživio potres, on se, rječit i precizan u pričanju, najprije osvrnuo na svoju grešku što je ocu pri gradnji kuće spočitavao izdašnost u armiranju. Kuća je, kaže, netaknuta, stoji kakva je i bila, jedino joj se dimnjak srušio i razbio četrdesetak crepova
Intervju, Igor Gajin: Tematska selektivnost tzv. stvarnosne proze je indikativna
Leđima okrenuta prema tranzicijskoj ekonomiji i instalaciji kapitalizma, većina naše književne scene bavila se lakšim i vidljivijim temama dnevne politike kao spektakularnijem, pa i afektivnijem sloju tranzicijske zbilje. Imali smo afirmaciju mita o hrvatskoj tranzicijskoj književnosti kao "razornoj kritici društva" i "kritičkom realizmu", dok se istodobno bavila pitanjima "što je muškarac bez brkova" i "što svaka žena triba znat o onim stvarima". Razgovor vodio Jerko Bakotin
TV rašetanje Boris Rašeta: Vijest za povijest
Ivica Puljić svima je pokazao kak' se dela. "Ovo je povijesni trenutak", zavikao je u kameru tonom Mladena Delića, "ja sam ovdje 25 godina, nikada se ništa slično prije nije događalo... ovo će se zvati događanje naroda, Trump sada likuje!" Prilazi sedam Trumpovih mrga, viču na njega, ali reporter ostaje mrtav hladan...