Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Šest mrtvih i druge sitnice

Tragedija ljudi koji su iz Vojvodine pokušali prijeći u Hrvatsku, a skončali su u Dunavu, jedva se probila u hrvatske medije, jer su stradali ilegalni migranti, trenutno najprezrenija skupina u Hrvatskoj

Četiri zadatka Zorana Milanovića

U drugom krugu predsjedničkih izbora počinje potpuno nova politička igra – ključno će biti kako će Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović voditi kampanju između dva kruga, a kad je tako, onda nema dileme da Milanović, usprkos trenutnoj logici brojeva, itekako ima izgleda da postane peti hrvatski predsjednik. Piše Ivica Đikić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Lud, zbunjen, normalan

Milanovićev uspjeh u prvom krugu predsjedničkih izbora zaustavio je trijumf goropadne desnice, ali ona ih je, zbirno, ipak dobila. Zato su važniji aduti protestni kandidati ljevice koji su, istupajući i kao komičari, dosad najviše uozbiljili mogućnost da se na izborima nešto stvarno može promijeniti

Imperijal uzvraća udarac

Ovih dana na kioscima se ponovno pojavio Imperijal, huškački tabloid koji je široka mreža policijskog i političkog podzemlja HDZ-a u drugoj polovici 1990-ih koristila za međusobne obračune. S obzirom na činjenicu da se bliže parlamentarni izbori i da raste broj nezadovoljnika na desnom krilu vladajuće stranke, vjerojatno će opet poslužiti u slične svrhe. Piše Hrvoje Šimičević

Željeznički zakon MMF-a

Kad se nametao neoliberalni model, MMF je insistirao na privatizaciji zdravstva. Kad je postalo očito da Hrvatska ne može bez novih investicija, savjetuju ulaganje u infrastrukturu, ali ne u prerađivačku industriju. Čiju bi robu trebala prevoziti modernizirana željeznica? Očito ne hrvatsku. Piše Milan Gavrović

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Lov na Škorine birače

Analize pokazuju da se Kolinda Grabar-Kitarović nakon nacionalističke histerije kakvu je upražnjavala uoči prvoga izbornog kruga, u drugoj rundi mora okrenuti histeričnom nacionalizmu kako bi pridobila glasače Miroslava Škore

Zločin i nagrada

Dok vladajući u postjugoslavenskim državama neprestano potenciraju sukobe iz 1990-ih, osuđeni ratni zločinci uživaju brojne privilegije: nositelji su najvećih odlikovanja i uvaženi gosti na državnim ceremonijama, drže javna predavanja, uspješno posluju s državom, liječe se na račun proračuna i obnašaju funkcije u političkim strankama. Piše Paulina Arbutina

Kocka na tržištu

Istraživanje osiguravateljskog regulatora Eiopa o efektu nadolazeće krize na mirovinsku štednju sugerira da je fondovima neophodna diverzifikacija portfelja prema tipu ulaganja i geografskom području. Znaju to dobro i naši bankari te fond-menadžeri, ali uporno pritišću državu da im prepusti svoja unosna poduzeća. Piše Igor Lasić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Sjaj i bijeda ustaškog Splita

Za Drugog svjetskog rata u cijelom Splitu i okolici ustaša nije bilo ni za rođendan u McDonald’su. Pa ipak, ako se splitske ustaše već htjelo počastiti spomenikom – a htjelo se – i ako je jedan bubuljičavi adolfescent najbolje što je dao ustaški Split, onda je možda bolje odustati i ne sramotiti slavnu povijest

Svoj na svome ili tuđ na tuđemu?

Ocu nisu dali pravo na obnovu jer je primao penziju. Kad je umro, prepisao sam imovinu na državu radi socijalne pomoći – priča 64-godišnji Dragan Bjelan iz Klasnića, kojeg je posjetio naš Vladimir Jurišić

Intervju, Boško Jakšić: Vučić i SNS su projekat nastao radi završetka priče o Kosovu

’Vučić zna da onima koji su mu omogućili da bude to što jeste mnogo duguje. Zapad ga vuče iz pragmatskih razloga i omogućava mu nastavak političkog života. No kad se susretne s Putinom ili Medvedevom, on se ameboidno rastopi. To je drugi deo njegove ličnosti, koji ga kao bivšeg radikala i nacionalistu emotivno vuče ka istoku. Tog dela se plašim’, tvrdi politički analitičar i novinar. Intervjuu vodio Jerko Bakotin

Roba naprijed, politika stop

Iako su odnosi Hrvatske i Srbije izuzetno politički opterećeni, privredna suradnja jača. U prvih osam mjeseci ove godine izvoz u Srbiju dosegao je 451,1 milijun eura, a uvoz je bio 395,7 milijuna. ‘Bez obzira na povremene izazove u poslovanju, robna razmjena i direktna strana ulaganja rast će i u sljedećim godinama, u oba smjera’, kaže Goran Masnec iz HGK-a. Piše Nenad Jovanović

Rast i politički balast

Kraj godine naprednjaci dočekuju s rekordnim prilivom stranih investicija, rekordnim izvozom IT sektora i sa značajnim rastom plaća i mirovina, ali ekonomske reforme neće biti održive ako ih neće pratiti razvoj demokratskog političkog i institucionalnog okruženja. Piše Zoran Daskalović

Bolsonaro pred sudom

Skupina odvjetnika, bivših političara i aktivista prijavila je brazilskog predsjednika Međunarodnom kaznenom sudu. Kako tvrde u prijavi, Jair Bolsonaro odgovoran je za stvaranje ozračja poticanja na zločine protiv čovječnosti i genocid nad starosjedilačkim stanovništvom. Piše Tena Erceg

Intervju, Stefan Gužvica: Tito je na rat gledao levije od Kominterne

‘Kao što je Lenjin 1914. smatrao da će se svetski rat pretvoriti u revolucionarni, tako i Tito posmatra Drugi svetski rat. No za Staljina i rukovodstvo Kominterne to je antifašistički rat. Zato se Kominterna protivila osnivanju proleterskih brigada i stavljanju petokrake na kape’, govori autor knjige ‘Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije tokom Velike čistke 1936-1940’ u intervjuu koji je vodio Srećko Pulig

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Godina koju su pojeli skandali

Titula najvećeg kulturnog negativca 2019. ide Milanu Bandiću, koji djeluje lokalno, ali misli globalno – kada gradi, onda gradi Manhattan, kada ruši, onda ruši Europu. U oba slučaja šteta je poprilična. Na listi domaćih negativaca u stopu ga prate ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i kompletna Hrvatska radiotelevizija

Pozornica Robija K.

Redateljica Marina Pejnović imala je dovoljno i građanske odvažnosti i estetskog nerva da uđe pod kožu Ivančićevog iskošenog humora i da preko Robija K. i naoko infantilne zezancije pokaže svu tragičnu stvarnost hrvatskog društva. Piše Bojan Munjin

Trista mu bista

Miodragu Živkoviću, kao jednom od rijetkih živućih autora jugoslavenske javne plastike i tvorcu spomenika na Tjentištu, u filmu ‘Umjetnost sjećanja’ dan je značajan prostor. No uz jedan mali detalj: kipar u svom ateljeu sjedi ispred biste Slobodana Miloševića. Piše Davor Konjikušić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Tri prsta

‘Kakav je to rad: stegneš olovku s tri prsta, desnom rukom, a onda spustiš olovku pa malo čitaš i prevrćeš listove te jedne te druge knjige, malo jednijem prstom, a malo s dva. I takav rad se zove prevodadžisanje knjige, je li?’

Hajde da se sjećamo

Predstava posvećena najvećoj jugoslavenskoj pop-folk zvijezdi tek sekundarno govori o Lepoj Breni, a ponajviše o nama samima – o istoriji Jugoslavije, nadnacionalnom identitetu, spomeničkoj kulturi, progresivnim idejama, o jednakosti, socijalnoj pravdi, šumama i gorama, vrhovima Triglava i o klasju panonskom. Piše Anja Kožul u povodu premijere predstave ‘Lepa Brena Project’ u beogradskom Bitefu

Intervju, Jonas Staal: Strah je koristan i za progresivne pokrete

’Mnogi emancipatorni pokreti misle da strah ne trebaju koristiti kao sredstvo borbe zato što ga uspješno koriste desni pokreti. Naš odgovor je priča o inkluzivnosti i afirmaciji drugog i drugačijeg. Mislim da je riječ o veoma neefikasnom propagandnom narativu. Trebali bismo se bojati od jutra do večeri jer nas to pokreće prema novim narativima i novoj imaginaciji’, govori umjetnik propagande i istraživač. Intervju vodio Davor Konjikušić

TV rašetanje Borisa Rašete: Majstor etikecije

Juričanova akcija daje rezultate. Bandić puca po šavovima, ni on ne može izdržati toliki pritisak. Raskrinkan njegovom kampanjom i serijom napisa o adventskom reketu, zagrebački je gradonačelnik bez povoda napao novinarku N1 Mateu Dominiković, a dva dana kasnije i reporterku Nove TV Sanju Višticu