Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Vatreni kočijaši

Ivan Penava i njegovi istomišljenici htjeli bi od cijele Hrvatske napraviti Vukovar, zonu u kojoj neće vrijediti zakoni nego će većinski narod dijeliti pravdu i samovoljno određivati što se može, a što se ne može. Da u istočnoj Slavoniji nije ostalo onoliko Srba koliko ih je ostalo, sljedbenici ratne politike ne bi imali zbog čega egzistirati. Piše Ivica Đikić

Sude im

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava nedavno je ponovno napao Državno odvjetništvo RH zato što ne procesuira ratne zločine, ali ga podaci demantiraju – u posljednjih dvadesetak godina pokrenuti su postupci protiv više od tri i pol tisuće ljudi, osuđeno ih je preko šest stotina, a većina su Srbi. Piše Saša Kosanović

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Brutstvo i jedinstvo

‘Sada sam predsjednik stranke koja se ne bavi ničim drugim osim planiranjem ubojstva predsjednika stranke. Upravljam partijom koja me ne podnosi. Kako god se dobacim do njihovih radikalnih zahtjeva, oni podignu letvicu. Imam utisak da mi stalno izmiče dupe koje bih morao i želio polizati’

Pledoaje za ljudskost

Tomislav Jakić piše u povodu knjige Svetlane Broz: ‘Dobri ljudi u vremenu zla’ svakim retkom demantiraju tvrdnje od kojih žive suvremeni gospodari rata i mira na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Knjiga ruši u prah i pepeo krilaticu ‘svi su oni isti’ i opovrgava sulude teze o narodima-agresorima i narodima-žrtvama

Borba koja se nastavlja

Premda se feministički pokret izborio za rast svijesti o pravima žena i određene zakonske pomake, posljednji slučajevi ukazuju na nužnost nastavka borbe za prava žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja. ‘Sve dok se ne uredi sustav koji će obrazovati, podržavati žrtve i kažnjavati počinitelje, ne možemo govoriti ni o jednakosti ni o demokraciji’, kaže Rada Borić. Piše Mašenjka Bačić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Pripovijest o prapovijesti

Koliko god Knjiga postanka u udžbeniku povijesti za osnovne škole pokazuje strahotan upliv Katoličke crkve u sve pore društva, toliko je tek jedna od bezbroj ilustracija katastrofalnog urušavanja hrvatske znanosti

Intervju, Vesna Mihoković Puhovski: I brojni vjernici smatraju da su Vatikanski ugovori štetni

’U sve većem broju pridružuju nam se i sami vjernici koji smatraju da su ugovori štetni i po državu i građane, ali i za Crkvu. Smatram da Crkvu treba pustiti da se sama sa sobom i svojim moralom suočava, a mi građani trebamo se baviti državom i zato je naš zahtjev za raskidom ugovora adresiran na državne institucije’, govori predsjednica Protagore, udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta. Intervju vodio Igor Lasić

Documentiranjem do mira

U proteklih 15 godina kroz urede Documente prošlo je preko 300 suradnika, volontera i zaposlenika, o čijem radu svjedoči više od četiristo zabilježenih osobnih sjećanja ljudi na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. do danas, prikupljeni podaci o nestalima i ubijenima u ratu u Hrvatskoj, pozamašna arhiva nastala praćenjem suđenja za ratne zločine… Piše Dragan Grozdanić

Srpska kultura svima

Izjava Rade Borić kao gledateljice da su Dani srpske kulture poklon Zagrebu i njegovim stanovnicima, ne samo Srbima, i da je važno u Zagrebu vidjeti ono što bilježimo kao srpsku kulturu, najbolje sažima događanja na ovogodišnjoj manifestaciji SKD Prosvjete. Pišu Nenad Jovanović, Anja Kožul, Milan Cimeša

Nasukani Balkan

Odluka Europske komisije da ne odobri početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom može se iščitavati kao namjera da šest zapadnobalkanskih država doživi tursku sudbinu vječitih kandidata, što bi u njima moglo pokrenuti antieuropske procese. Piše Zoran Daskalović

Balkan export

Zemlje tzv. zapadnog Balkana imaju dijasporu od 4,5 milijuna ljudi, što znači da je skoro svaki četvrti stanovnik ovog područja u zadnjim desetljećima iz njega otišao. A procjene za budućnost upravo su katastrofične: do 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za još 14 posto, dok bi starijih od 65 godina, kojih je sada 15 posto, moglo biti čak 26 posto. Piše Srećko Pulig

Neovisnost bez zaštite

Dvije godine nakon što je održan referendum o neovisnosti Katalonije, španjolski Vrhovni sud osudio je devetero katalonskih političara i aktivista na ukupno 104,5 godina zatvora. Svi su osuđeni zbog pobune, kaznenog djela koje u većini evropskih zemalja nema ekvivalent. Piše Tena Erceg

Škola za loomene

Da bi kurikularna reforma uspjela u ciljevima koje je sama zacrtala, obrazovni sustav morao bi se stubokom promijeniti. Dok se to ne dogodi, učenici će i dalje učiti da nabubaju, a društvo će nam biti prepuno pasivnih, nekritičnih i nesolidarnih individua koje ganjaju svoje interese ili pokušavaju preživjeti na slobodnom tržištu – jer to je jedino čemu ih sustav uči. Piše Alen Sućeska

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Jelena Veljača i pet tipova

Kako bismo čitateljicama i čitaocima pomogli da se snađu u šumi kritičkih komentara o gostovanju Jelene Veljače u emisiji ‘Nedjeljom u 2’, za ovotjedno specijalno izdanje rubrike ‘Neprijateljska propaganda’ pripremili smo, nakon konzultacija sa stručnjacima, pregled pet osnovnih tipova reakcija

Nobelova nakarada

Činjenica da je Nobel za književnost ove godine otišao Peteru Handkeu nikoga ne bi trebala čuditi – u 119 godina postojanja nagrade ona je već dodijeljena zagovorniku fašizma Knutu Hamsunu i proroku britanskog imperijalizma Rudyardu Kiplingu, a zahvaljujući političkim kalkulacijama žirija dobivali su je Winston Churchill i Aleksandar Solženjicin. Piše Davor Konjikušić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Krajputaš u Kutima

Prvu vijest o postojanju spomenika čuo sam od svoga brata Hazba, godine 1960. On mi je rekao da je, nakon što je o tome krajputašu ispričao u našem selu, čuo da je starijima događaj bio poznat, da je bilo različitih verzija o pojedinostima, ali nije bilo sporno da je čobane pobila komitska družina Feriza Salkovića

Intervju, Momčilo Golub: Nisam se snalazio u nesnošljivosti na nacionalnoj osnovi

‘Kao umjetnik uvijek sam se bavio univerzalnim pitanjima. Dugi period bio sam odsutan s umjetničke scene jer sam se pripremao, nakon religioznog iskustva, otići u samostan. Znao sam da sam napravio veliki iskorak u umjetnosti, ali sam otvorio i pitanje smisla. Priznanje ili tišina, postalo je nevažno jer sam pronašao pravi put, mir u vjeri’, govori vizualni umjetnik u povodu izložbe ‘Nebo nije granica’ u splitskoj Galeriji umjetnina. Intervju vodila Nada Beroš

TV rašetanje Borisa Rašete: Čistka na Neretvi

U Zovakovoj emisiji vidimo crnokošuljaše koji u Splitu pjevaju odu Juri Francetiću, što doista proizvodi šok: takvo što obično vežemo uz Višegrad, gdje se skupljaju crnokošuljaši koji se od ovih razlikuju utoliko što imaju brade. Život nam je postao kulisa ‘Bitke na Neretvi’, samo nigdje nema partizana, izgubili su u sudačkoj nadoknadi