Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Povjerenica, predsjednica, vidjelica
Tjedan nam je minuo u znaku moćnih žena – povjerenice Evropske komisije koja je hvalila Hrvatsku, predsjednice Hrvatske koja je uobičajeno oduzimala argumente svima koji bi Hrvatsku hvalili i poduzetne vidjelice Mirjane Dragičević Soldo koja je betonirala obalu pred vikendicom na Hvaru
Aritmetika politike Marinka Čulića: Bijeda hrvatske desnice
Zašto su se posvadili Hasanbegović i Esih, vrag bi ga znao. Jedino pouzdano jest to da hrvatska desnica nepovratno tone zato što je od sebe napravila mentalnog zarobljenika jugoslavenstva, tako da je u stare gradiške više ne šalju Brozovi agenti nego ona samu sebe
Akcija Thompson
Ovogodišnje obilježavanje ‘Oluje’ proći će u znaku unutardesničarskog nadmetanja u hrvatstvu: kada su u timu HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović shvatili da im koncert Miroslava Škore u Trilju predstavlja realnu opasnost, panično su aktivirali Marka Perkovića Thompsona koji bi istu večer trebao nastupiti na splitskoj Rivi. Piše Ivica Đikić
Hrvatska do Kabula
Pitanje što radimo u Afganistanu obično uslijedi samo nakon tragičnih događaja, kao što je nedavna pogibija hrvatskog vojnika i ranjavanje dvojice njegovih suboraca. A zatim brzo ustupi mjesto retoričkom pitanju hrvatske ksenofobne desnice: Što rade Afganistanci na granici s Hrvatskom? Piše Hrvoje Šimičević
Johnson nije Churchill
Churchill je svojedobno u Britaniji dočekan s olakšanjem i nadom, dok Boris Johnson svojim tvrdim kursom razjedinjava britansko društvo u kojemu je barem polovica građana za ostanak u Uniji. Osim toga, Johnsonov je idol podržavao evropsko ujedinjavanje. Piše Tomislav Jakić
Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Koliko heroja?
Inflacija riječi ‘heroj’ u javnome optjecaju bolje od ičega drugog ilustrira neslavni saldo nacionalne egzistencije, tavorenja obilježenog očajem, beznađem, kukavičlukom i političkim voluntarizmom. U Hrvatskoj heroji niču kao gljive poslije potopa, potvrđujući da je tlo obogaćeno totalitarnim gnojivom
Intervju, Anto Nobilo: I Pavelić je zabranio ćirilicu
‘U Vukovaru je zvanično uvedeno kolektivno kažnjavanje jednog naroda za stvarnu ili izmišljenu krivicu. A što je to nego fašizam? U suštini je isto, samo na cijelom području NDH, napravio i Ante Pavelić. Jedan od prvih zakona koji je već 25. travnja 1941. donio bio je onaj o zabrani ćirilice’, govori poznati odvjetnik o aktualnim događajima u zemlji. Intervju vodio Goran Borković
Sakupljači perja
Vlasti i dalje najviše perušaju sirotinju, tj. osiromašeno radništvo. Ne samo kroz PDV, nego još i više kroz uporno nekorigiranje strukturnih presija sistema. Posvud leti perje, upravo zato što se status quo podešava iz kruga u krug pseudoreformskog kokošarenja. Piše Igor Lasić
Intervju, Max Bergholz: Ustanici su ubijali iz osvete
‘Snažna želja među većinom ustanika da se osvete nad svima onima koje su percipirali kao ustaše, a koji su za mnoge uključivali sve njihove susjede katolike i muslimane, ima svoj korijen u prethodnom nasilju koje su ustaše tokom ljeta 1941. počinili nad onima koje su kategorizirali kao Srbe’, kaže kanadski povjesničar, autor knjige ‘Nasilje kao generativna sila’ o događajima u Kulen Vakufu u ljeto 1941. Intervju vodio Jerko Bakotin
Popović u grlu
Nastojanje da se Nenad Popović i SNP sačuvaju u naprednjačkom taboru, unatoč njegovu istrčavanju oko EU-a i Kosova, sugerira da su Vučiću za tu ulogu još potrebni. No nikad se ne zna kad bi nekome iz proeuropske vlade Ane Brnabić takva politika mogla zapeti u grlu. Piše Zoran Daskalović
Reportaža: Srb je naš
Program Antifa-kampa u Srbu pokušava parirati zloduhu vremena, ne samo borbom za sjećanje na Drugi svjetski rat, nego i razumijevanjem situacije migranata gonjenih sadašnjim ratovima, kaže Aneta Vladimirov. Snažno djeluju iskustva poput razgovora s Dušankom Dubajić koja završava porukom: ‘Djeco, borite se za ono što pripada čitavom ljudskom rodu’. Piše Jerko Bakotin
Kupalište na Glini – žrtva dva rata
Igor Mrkalj piše o glinskom kupalištu koje je bilo u punom sjaju u kratkotrajnom periodu prije Drugog svjetskog rata: Općinsko kupalište nakon uređenja 1933. godine postaje važno mjesto susreta, rekreacije i razonode. No tako je bilo samo do 1941.
Svemirska grabež
Prema stručnjaku za pravo svemira Fransu von der Dunku, istraživanje svemira do 1970-ih bilo je vrijeme humanizma i renesanse: svemir je bio zona demilitarizacije i predmet niza ugovora koji su jamčili da će se istraživati na dobrobit čovječanstva. Prijelom je nastupio s neoliberalizmom i sada se na sve strane govori o eksploataciji Mjeseca i drugih nebeskih tijela. Piše Srećko Pulig
Reportaža: Škola tolerancije
Anja Kožul izvještava s Ljetne škole srpskog jezika i kulture: u kampu na Viru dočekao nas je rekordan broj djece koja u predahu od učenja ćirilice i biografija aktera srpske istorije uživaju u igri. ‘Za našu školu veže ih osjećaj da u cijeloj Hrvatskoj ima učenika kao što su oni, da vide da nisu sami’, kaže voditeljica Maja Matić.
Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Probušeni salon
HRT nakon punih 70 godina izbacuje riječki Mali salon iz galerije u centru grada kako bi ondje postavio svoj studio za praćenje projekta Rijeka – Evropska prijestolnica kulture 2020. Formula, mora se priznati, raspolaže elegancijom salona u staklarni: da bismo u medijima otvorili prostor za kulturu, prethodno ćemo kulturi oduzeti prostor
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Bake Pepi
Baketa Vapljanina sam, poslije mnogo godina, vidio prije neki dan u Pazaru. I Bake mi ispriča kako je skoro četiri godine radio s Pepijem, što je meni promaklo, jer tada nisam duže boravio u rodnom kraju. Vozili su kombi, prikazivali filmove, nekad Bake, nekad Pepi
Intervju, Zlatko Paković: Struktura našeg društvenog mira je ratna
‘Tu dolazimo do ključnog društvenog problema i do teme moje predstave o genocidu u Srebrenici. Izvršioci zločina uglavnom su osuđeni. Osuđeni su uglavnom i organizatori. Čak i nalogodavci. Ali akademici tih zločina, pesnici, duhovnici genocida, i danas su najugledniji ljudi u društvu’, govori beogradski režiser o svom pozorišnom odgovoru na negiranje genocida u Srebrenici. Intervju vodio Dejan Kožul
Reportaža: Grad koji se ne folira
Davor Konjikušić posjetio je u Marseille, drugi po veličini gradu u Francuskoj: Za razliku od Pariza, Marseille siromašne sugrađane nije u potpunosti izgnao u geta. ‘Francuska riječ za predgrađe je banlieue, odnosno bannir, što znači izgnati, protjerati. Kod nas još uvijek u centru uglavnom žive siromašni i normalni’, kaže nam Jelena Simić. No Marseille polako gubi i tu bitku…
TV rašetanje Borisa Rašete: Fukušima, ljubavi moja
Pavle Kalinić, Bandićev pročelnik za hitne situacije, morao je Bandića braniti od velikog požara na Jakuševcu pa je bio malo nervozan. Upitan je li normalno da takvo smetlište nije ograđeno, Kalinić je odgovorio: ‘Fukušima je bila ograđena, pa što?’