Na našem portalu možete pronaći adrese svih kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Vratite Srbe

Državni vrh već dugo razmišlja o mjerama demografskog oporavka, a rješenje je jednostavno: samo trebaju omogućiti povratak Srba, izbjeglih i istjeranih tokom posljednjeg rata i eto ostvarenja žuđenih demografskih trendova

Prijetvorba i privatizacija

HDZ Franje Tuđmana bio je konspirator i egzekutor najvećeg ekonomskog zločina u povijesti neovisne Hrvatske. No pred saborskim povjerenstvom za Agrokor nižu se tvrdnje da nije imao neke naročite veze s omasovljenim kriminalom pretvorbe i privatizacije. Piše Hrvoje Šimičević

Aritmetika politike Marinka Čulića: Kolindina nazovipobuna

Da je predsjednica stvarno razorno kritična, kako je doživljena posljednjih dana, jedini logičan zaključak bio bi da je Hrvatska promašen projekt. Ali, naravno, ona to nije rekla jer bi tada priznala da sve treba raditi ispočetka sa sasvim drukčijim ljudima od nje, Plenkovića, Bernardića i ostalih

Ramljak i hrabri vitezovi

Zašto Martina Dalić i Ante Ramljak početkom lipnja, kad je obznanjeno da će roll-up biti put financijskog spašavanja koncerna, nisu obavijestili javnost da su taj put, zapravo, predložili Knighthead i PJT Partners još 10. travnja? Piše Ivica Đikić

Veliki meštri tajkunizacije

Jesu li se u privatizaciji okoristili branitelji, pitao je Milijan Brkić, je li sudjelovala dijaspora? Na njegovu žalost, ljudi iz dijaspore poput Lukšića, Gucića i Kutle u njoj su imali glavnu ulogu. A branitelji? Oni su, uz ostalo, odmah prodali svojih sedam posto dionica Ine. Piše Milan Gavrović

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Škola niskosti

Zar nije prihvatljivo bezočno lagati ako je to cijena istinskoga blagostanja? – pita Ivan Vrdoljak. – Zar nije bolje da sam ja bez obraza nego da su djeca bez obrazovanja?

Intervju, Branko Sekulić: Bog je kolateralna žrtva Košića i ostalih

‘Crkve na ovim prostorima sve više nalikuju na etnonacionalne krčme, a religijski simboli na falusnu ekstenziju za bildanje ponosa malih naroda. Batarela, markićke, obradovići, radovići, košići u tome dođu nešto kao Viagra, a na tu se napetost da uvijek okačiti i zastava, čime se dobiva domovinsko-otadžbinski komplet za široku regionalnu uporabu’, govori teolog u razgovoru s Draganom Grozdanićem

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Pirandello u Požegi

Za razliku od Slunja, gdje je za ravnatelja knjižnice postavljen vodoinstalater, ‘slučaj Požega’ je revolucionarniji, jer nije neki hadezeovac branitelj ili vozač viljuškara imenovan glumcem Gradskog kazališta, već glumca u tom kazalištu uopće i nema. Ne treba glumac, shvatili ste, da bi se kazalište Kazalištem zvalo

Intervju, Julija Koš: Lustigov muzej Holokausta prikriva genocid nad Srbima i Romima

’Holokaust je termin isključivo vezan uz stradanje Židova, dok stradanje Roma ima svoj tehnički naziv, porajmos. Inicijatori muzeja kažu da će se tamo govoriti i o Srbima i Romima; pa zašto se onda ne zove muzej ustaških zločina ili genocida’, pita se autorica, urednica i predavačica na teme iz židovske povijesti i kulture. Intervju vodio Nenad Jovanović

Bjelouške iz Bijelih Voda

Mićo Jelić nedaleko Gline živi u drvenoj kući koja je toliko trošna da su se u temeljima ruševine zalegle zmije. Piše Vladimir Jurišić

Lovac do krova

Na službenoj svjetskoj ljestvici lovaca Ivica Todorić stoji daleko ispred Tita i drugih domaćih lovačkih legendi. Sedmi je u svijetu u kategoriji Krzno smeđeg medvjeda, u kojoj dominira pogubljeni rumunjski diktator Nikolae Čaušesku, 14. je s običnim jelenom, a 20. s lopatarom. Ali Todorić zato u Hrvatskoj nema premca po trofejima. Piše Goran Borković

Saudijski princ tame

Prisiljavanjem na ostavku libanonskog premijera, posrednim prijetnjama Iranu i provođenjem masovne čistke u zemlji saudijski princ Salman zaoštrio je kampanju kojoj je cilj učvrstiti regionalnu dominaciju, reorganizirati ekonomski ustroj i pripremiti teren za dugotrajni ostanak na tronu. Piše Tena Erceg

Intervju, Urša Raukar: U Hrvatskoj su ugrožene sve drugačije zajednice

‘Osim Srba, izrazito su ugroženi LGBT zajednica, ostale manjine, pa imigranti, žene… Kost nacionalizma bačena je da bi se stvorio ‘neprijatelj’ i da bismo se oko nje gložili dok se istovremeno provodi enormna krađa ove zemlje’, govori glumica Zagrebačkoga kazališta mladih u intervjuu koji je vodio Bojan Munjin

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Zabraniteljska udruga

Netko naivniji pomislio bi da je ratnim veteranima i njihovim poslušnim kazališnim trupama do Vukovara i Škabrnje stalo barem toliko da se malo ozbiljnije potrude pa da ondje, recimo, u Noći kazališta prirede poneko gostovanje, predstavu i popratni program

Lud, zbunjen, Obuljen

Ministrica kulture iza zatvorenih vrata pokušava preusmjeriti više od 30 milijuna kuna iz europskih fondova, namijenjenih neprofitnim medijima, na račune komercijalnih televizijskih i radijskih postaja, pozivajući se pritom na radnu skupinu koju je sastavila bez ikakvih javnih kriterija i o kojoj ne postoje dostupni podaci. Piše Igor Lasić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Izgnani stihovi

Od marta 1938, kad Nijemci okupiraju Čehoslovačku, Louis Fürnberg bježi, bježi skoro dvadeset godina. Bježi i kad je rat i kad nije. Iz Beograda bježi 24. marta 1941, bježi od rata, a iz Praga bježi i od rata i od mira…

Intervju, Martina Grlić: Tvornice danas postoje u formi sjećanja

‘Ponovna reprezentacija radnika i radnica učinila mi se vrijednom pažnje jednako kao i velika ideološka moć koju ti prizori nose. Scene su to iz vremena kada se rad glorificirao i smatrao važnim. U tvorničkoj proizvodnji rađa se figura radnika heroja, a posebno mjesto zauzimaju žene radnice koje predstavljaju stup socijalističkog društva’, govori slikarica u razgovoru s Davorom Konjikušićem

TV rašetanje Borisa Rašete: Objava po Mršiću

Zvonimir Mršić, Ramljakov asistent u Agrokoru, najavio je 10. travnja kao datum kad će u Hrvatsku doći kapitalizam. Šteta što mu se žurilo, trebao je s tom sretnom viješću sačekati advent, Božić ili Novu godinu – pučanstvo ove zemlje sigurno će biti ushićeno od radosti