Na našem portalu možete pronaći adrese kioska

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Bomba za klavir i orgulje

Godinu završavamo jedinstvenim uspjehom slovenskih policajaca – od uređaja u prtljazi ruskog pijanista učinila im se bomba, pa su čovjeka maltretirali dok se nisu sjetili proguglati i pozvati stručnjake za eksplozive

Panika u HDZ-u

U dosadašnjoj kampanji za drugi izborni krug nije se zbilo ništa revolucionarno, osim Milanovićevog hvaljenog govora nakon prvog kruga, debate na RTL-u, priključenja Milijana Brkića izbornom stožeru Kolinde Grabar-Kitarović te manifestacija sve veće panike i očaja u premijerovim postupcima i izjavama. Novosti analiziraju četiri faktora o kojima će umnogome ovisiti ishod nedjeljnih izbora. Piše Ivica Đikić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Slučaj Jakov

Kazavši pred kamerama kako je Jakov ‘dobio ponudu da dobije braniteljski status’, pa to odbio, Kolinda Grabar-Kitarović zapravo je rekla: U ovoj odvratnoj razbojničkoj jazbini moj se suprug, makar mu je za to pružena prilika, nije ponašao kao lopov. Eto razloga da me ponovno izaberete za šefa bande!

Godina nasilja i pobune

Pored turističkih razglednica s modrim Jadranom kojima se vabe zapadnjaci, Hrvatska je 2019. ponajviše promovirana prizorima zlostavljanih žena, bliskoistočne sirotinje i lokalnih Srba. Bila je to godina u kojoj Plenkovića od rasta desnice i lošijih izbornih rezultata nije spasila ni rekonstrukcija vlade i u kojoj je štrajk prosvjetara postigao gotovo nemoguće: ujedinio je organizacije, udruge i interesne skupine svih ideoloških i političkih predznaka. Piše Hrvoje Šimičević

Svijet sa raskršća

Uspon desnice i politička previranja u Latinskoj Americi, porast desnog ekstremizma i pratećeg terorizma, proces opoziva Donalda Trumpa, događaji oko Brexita, borba protiv klimatskih promjena, spašavanje migranata, masovni protesti u Francuskoj, Čileu, Hong Kongu, Iraku i drugim zemljama – neki su od događaja u čijem je znaku prošla 2019. godina. Piše Tena Erceg

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Godina velikih godišnjica

Republika Hrvatska jedinstveni je politički eksperiment: takozvana jubilarna demokracija, država koja funkcionira i živi isključivo od jedne svečane okrugle godišnjice do druge. U državi koja je cijela zamišljena i ostvarena kao spomenik vlastitoj veličanstvenoj prošlosti, koncept obljetnice njen je sav i jedini smisao

Nova bez novuma

Treba li u novoj godini, osim što će po broju koji će nositi doista biti nova, na političkom planu očekivati išta novoga? Što se američke politike, stanja na Bliskom istoku, na Starom kontinentu i u Hrvatskoj tiče, 2020. najvjerojatnije neće donijeti nikakve promjene. Piše Tomislav Jakić

Pjongsavlje

‘Kada razgovaram s ministrima i političarima, nema prilike da se postavljaju relevantna pitanja. Nije dopušteno predsjednici postavljati pitanja ili joj se suprotstaviti’, kaže jedna HRT-ova novinarka u dokumentarcu emitiranom na njemačkom radiju Deutschlandfunk. Piše Jerko Bakotin

Intervju, Ivan Markešić: Nitko od hrvatskih biskupa nije se osvrnuo na migrantsku krizu

’Nitko od biskupa u svojim propovijedima nije smatrao potrebnim govoriti o već zaživjeloj kulturi odbijanja i neprihvaćanja drugih i drukčijih u Hrvatskoj, svejedno je li riječ o Srbima, Romima, ateistima, migrantima, o kulturi eliminacije iz javnoga života drukčije mislećih. Učinio je to jedino vojni ordinarij u BiH, biskup Tomo Vukšić’, govori sociolog religije u intervjuu koji je vodio Saša Kosanović

Sve Dušankine ofenzive

Dušanka Momić iz Donjeg Selišta kraj Gline započela je borbu za goli život kad je ostala ratno siroče na Kozari, da bi već kao nejaka desetogodišnjakinja služila sretnijim porodicama na Baniji samo za hranu i krov nad glavom. Piše Vladimir Jurišić

Struja do kraja godine

Prije nego što su po kućama povratnika zasijale žarulje i zazujali hladnjaci, moralo se ponovo razvući elektro-mrežu, od stupova i žica do trafostanica pa do brojila u kućama. Sve to je rezultat dogovora SDSS-a s Vladom u kojem je bio i konačni završetak reelektrifikacije kuća koje su u Oluji i nakon nje ostale bez struje. Piše Nenad Jovanović

Hrvatska biskupska konfidencija

Iako i Vatikan redovno objavljuje godišnja financijska izvješća, većina biskupija Katoličke crkve u Hrvatskoj još uvijek taji svoje račune. Pozitivnim primjerom jedino se izdvaja Dubrovačka biskupija na čelu s Matom Uzinićem, koja od 2014. kontinuirano izvještava o svojim prihodima, troškovima i dugovanjima. Piše Dragan Grozdanić

Intervju, Ajna Jusić: Mi, djeca rata, svojim majkama vraćamo dostojanstvo

’U BiH je bilo 25.000 do 50.000 silovanih djevojčica, žena i muškaraca, a niko se nije sjetio da nakon tih zločina i mi djeca možemo postojati. Ne mogu da vam objasnim značaj osmijeha moje majke kad je, nakon toliko godina, vidim da je sretna zato što konačno ona i druge žene imaju priliku da ih cijeli svijet čuje. Spremna sam posvetiti svoj život borbi za njih i djecu poput mene’, govori predsjednica udruženja Zaboravljena djeca rata. Intervju vodio Dejan Kožul

Crkva i batina

Dio srpske opozicije uvjeren je da su crnogorski i srpski predsjednik utanačili udar na imovinu SPC-a u Crnoj Gori, pa će i srpski parlamentarni izbori očito biti prožeti optužbama o izdaji srpskih nacionalnih interesa u Crnoj Gori kao uvertiri u sličan scenarij za Kosovo. Piše Zoran Daskalović

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Franjistička država

Nikola Bašić, autor proslavljenih zadarskih Morskih orgulja, pobjednik je natječaja za spomenik svim žrtvama Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, kojim se napokon dovršava davna Tuđmanova ideja miksanja partizanskih i ustaških kostiju u zajedničkoj masovnoj grobnici

Intervju, Nataša Govedić: Psihologija i psihijatrija strahovito se boje svoje i naše političnosti

’Kad su Arthuru Milleru dva psihijatra napisala da je njegov lik Willy Loman u ‘Smrti trgovačkog putnika’ ustvari ‘samo depresivan’ i da ga ‘jednostavno treba staviti na Prozac’, Miller im je odgovorio da je zbilja žalosno ljudima prepisivati antidepresive, umjesto da se borimo za promjenu sustava koji nas politički melje i poništava’, govori kritičarka i teatrologinja u intervjuu koji je vodio Bojan Munjin

Žene na vrhu

Dominacija žena, koje su u 2019. stvarale književne događaje i dobivale najvažnije nagrade, uočljiva je i na našim listama prijevodne proze. U samom vrhu, uz Knausgaarda, našle su se Svetlana Aleksijevič i ‘Rat nema žensko lice’ te Rachel Cusk s prva dva romana trilogije ‘Oris’. Piše Dragan Jurak

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Puškin i pištolji

Puškinu je dvoboj sa d’Anthèsom bio trideset i drugi po redu. Od trideset i dva, održano ih je pet, ostali su otkazani nakon mirenja, izvinjavanja i posredovanja. U trideset i drugom zakazanom, a petom neotkazanom dvoboju, konjički gardijski oficir d’Anthès je ubio petrogradskog kamer-junkera Aleksandra Puškina

Na progresivnom KURS-u

Kako da kultura postane dio revolucionarne borbe danas? Kako doprinijeti aktualnim borbama za ravnopravnije društvo? Umjetnička grupa KURS slijedi onu nit koja će povijesno istraživanje na ‘estetikama otpora’ pretvoriti u novi i suvremeni umjetnički izraz. To rade muralima, zidnim novinama, izložbama i radionicama poput one nedavno održane u Zagrebu. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Profet na balkonu

‘Vatra se rasplamsala, padala je žbuka… Gospođa je vikala ‘spasite mi muža’. Popeo sam se na balkon… Utrčao sam s plinskom maskom’, opisao je Pavle Kalinić kako je spasio Ivana Miloložu, bivšeg vlasnika tvornice Munja. Kalinić je spasio Miloložu, ali je i Miloloža spasio Kalinića, osiguravši u zadnji tren puni smisao njegovom profetizmu