>

novosti logo

Piše Novosti

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Tko je od vas Srbin?

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Domaći šovinizam, izvorni

Kada je najavljeno da će se provjeravati valjanost diploma i zaposlenih u studentskim centrima, naivniji su se zapitali ima li ovoj zemlji išta autentično, točno, originalno, nešto što nije falsificirano, a odgovor je, naravno, potvrdan. Neki oblici netrpeljivosti zaslužuju oznaku autohtonosti

Mala zemlja za velike batine

Eskalacija fizičkog nasilja na nacionalnoj osnovi rezultat je antisrpske kampanje koja se intenzivirala od ulaska Hrvatske u EU. ‘Mi smo za velik dio javnosti ono što su Židovi bili za Der Stürmer u Hitlerovoj Njemačkoj. Nije bilo pitanje hoće li verbalno nasilje preći u fizičko, već gdje će se to desiti i koliki će mu biti obim’, kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a. Piše Paulina Arbutina

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Tko je od vas Srbin?

Pitalo je to petnaestak znatiželjnih mladića iz noćne smjene splitske Torcide grupicu prolaznika u kasnovečernjoj šetnji supetarskom rivom, djevojku iz Varaždina i trojicu njenih kolega iz Vukovara na sezonskom poslu na Braču…

Taktika u stupici

Kolinda Grabar-Kitarović našla se u stupici: bez HDZ-a i Plenkovića više ne može, a istovremeno su joj HDZ i Plenković balast koji je polagano vuče prema dolje. Njezina je nevolja što se u idućih pet-šest mjeseci, koliko je ostalo do izbora, stvari u tom pogledu ne mogu promijeniti nabolje. Piše Ivica Đikić

Škola za rat

Slučaj nastavnika Marka Šolića, koji je dobio opomenu pred otkaz zbog kritiziranja školskog izleta u Vukovar, otvorio je pitanje sadržaja programa koji provodi Memorijalni centar Domovinskog rata. Piše Mašenjka Bačić

Aritmetika politike Marinka Čulića: Glas za HDZ

Tvrdnja da je HDZ teško izgubio evroparlamentarne izbore nije točna, ali se gura sa svih strana očito zato što neki misle da tu štetočinsku stranku treba napokon zbrisati. Ali to nije realno jer HDZ nije pao s neba, a ostale opcije koje se sada nude samo bi donijele kaos ili još više političkog mraka

Reportaža: Žedni pokraj vode

U obrovačkom kraju, u kojem sela sa srpskim stanovništvom često nemaju vodovod iako su tik do kanjona Zrmanje, ljude sve više povezuje ekologija. ‘Ekološka politika je za sve jednaka, nema tu manjine ni većine, partizana ni ustaša’, kaže Ivan Matić iz udruge Eko Zrmanja koja se, kao i brojni građani, protivi otvaranju pogona za preradu otpadnog grita. Piše Dragan Grozdanić

Intervju, Slobodan Lalić: Učenici naše škole bit će lideri na mnogim poljima

‘Radujemo se kad učenike naše gimnazije vidimo u Zagrebu, u Hrvatskoj, kad su u prilici da daju svoj doprinos na nekom polju svoga djelovanja koji može biti koristan za buduće generacije i druge pripadnike zajednice. Treba tu mnogo strpljenja, ti uspjesi se akumuliraju desetljećima’, govori ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije ‘Kantakuzina Katarina Branković’ u intervjuu koji je vodila Anja Kožul

Kuća u bunaru

Milan Tintor mora par puta tjedno iz svog rodnog sela do dvanaest kilometara udaljene Gline po vodu, jer je stari bunar kraj njegove kuće naprasno onečišćen prilikom rušenja stare kuće. Piše Vladimir Jurišić

Evropski pogrom Roma

Diljem Evrope, što je eskaliralo od početka krize, Romi su žrtve policijskog nasilja, organiziranih masovnih deložacija i napada bijesnih gomila. Uz Mađarsku, danas im je najteže u Italiji i zemljama srednje i istočne Evrope. Francuska je svojedobno deportirala više tisuća Roma, a prisilna izbacivanja zabilježena su i u Švedskoj, Belgiji i Irskoj. Piše Tena Erceg

Reportaža: Tužni kao Grčka

Centar Atene stvarno ponekad izgleda poput distopijske scenografije iz nekog od filmova katastrofe. Zatvoreni i napušteni izlozi, zabarikadirani ulazi u stambene zgrade, propali dućani i lokalni trgovci koji zahvaljuju na svega nekoliko ostavljenih eura. Svedeni na život u bijedi, nestali su zanati, male trgovine, restorani, pa čak i hoteli. Piše Davor Konjikušić

Ludost u kojoj ima sistema

Iz dana u dan, Donald Trump sve glasnije odustaje od globalizacije. Ako je Amerika promijenila svoju temeljnu ekonomsku doktrinu, postavlja se pitanje što to govori o njoj samoj. Samo to da ona više nije na strani koja dobiva u globalizacijskoj igri. Piše Milan Gavrović

Ježurka na mobitelima

‘Ježeva kućica’ prvi put stiže na mobitele i računala: aplikaciju za slušanje književnosti na južnoslavenskim jezicima, koja je u testnoj fazi, osmislile su Ljubica Letinić i Lana Deban, a likovima iz Ćopićeve basne glasove su posudili poznati glumci. Piše Goran Borković

Intervju, Bora Ćosić: Evropa je rahlo tlo

‘To je možda i njena prednost, jer u toj nedoumici – šta ćemo i kako ćemo – rađaju se razne varijante, pa često i pozitivne. Tema emigranata mi je jako važna, i zalagao sam se na mnogo mesta da se to u ovom prostoru razume kako treba’, govori jedan od naših najpoznatijih pisaca. Intervju vodio Igor Lasić

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Milana i promjena

Otkako se Milana Vuković Runjić, skupa s brojnim vjernicima i preobraćenicima, pridružila stranačkim listama Milana Bandića, na sve su joj se strane počeli ukazivati znakovi promjene. Posljednja promjena nastupila je na čelu Gradskog ureda za kulturu gdje je, zaprepaštena, ugledala samu sebe

Intervju, Aleksandar Zograf: Ne možete poništiti ljudsko biće

‘Bio sam privučen snagom materijala koji je ostao iza pesnika Mikloša Radnotija, poslatog u radni logor u Boru i primoranog na marš ka Austriji, na kom je i stradao’, govori poznati strip-autor u razgovoru s Dejanom Kožulom

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Hortensija

U teškoj i dugoj borbi žena za priznavanje dostojanstva u zajednici, davni govor Hortensijin poslužio je kao uzor i uzorak za veliku pobunu muškaraca, koja se dogodila osamnaest stoljeća kasnije i šest i po hiljada kilometara dalje od Rima, u Bostonu 1770.

Partija u ratu

Donosimo peti dio feljtona povodom sto godina KPJ/SKJ: Od strategije i taktike u završnoj etapi rata, preko jedinstvene narodnooslobodilačke fronte, došlo se do provođenja, a ne samo deklariranja, odluka o federativnom uređenju zemlje, stvoren je pokret za obnovu, uvedene su promjene u vlasničkim odnosima te je započeo preporod u oblasti kulture i prosvjete. Tako je i KPJ dočekala kraj rata. Piše Srećko Pulig

TV rašetanje Borisa Rašete: Havarija koja je srušila SSSR

HBO-ova serija ‘Černobil’ je izvrsna, uz poneka pojednostavljenja namijenjena američkoj publici, no najvažniji poučak je ohrabrujući: nuklearna energija je sigurna, havarija se dogodila zbog štednje na materijalima i autoritarnog sustava u kojemu se rukovodioce moralo slušati čak i kad očito vode u propast

1/2