Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Cijepljenje i cijepanje

Ima lijepih vijesti: ne samo što je počelo cijepljenje protiv Covida-19, nego i cijepanje krajnje desnog Domovinskog pokreta Miroslava Škore

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Sramota

Mnogi s razlogom misle da je protekla godina bila grozna, ali zaboravljaju da je to logična posljedica sramotnog stoljeća u kojem je kapitalizam najprije pokazao lice inovativnog napretka, a onda se srozao u parazitsko društvo, ravnodušno prema zaraznim bolestima, potresima, općenito prema socijalnoj državi

 

Zajedno za Baniju

U akciju SNV-a "Banija je naša kuća" uključio se veliki broj pojedinaca, poduzeća, organizacija iz Hrvatske, regije i svijeta, a iz dana u dan povećava se broj volontera koji ljudima od Kostajnice do Topuskog dijele pomoć. "Uvjeren sam da će takva razina solidarnosti u značajnoj mjeri doprinijeti međusobnom zbližavanju, mnogo više nego što bi to učinili različiti politički napori", kaže Milorad Pupovac. Pišu Tamara Opačić, Nenad Jovanović i Anja Kožul

 

Kontejneri život znače

Grad Beograd donirao je dvadeset kontejnera za unesrećeni narod na Baniji, a u pripremi su još deseci kontejnera i raznovrsna pomoć iz Srbije. "Fala Bogu, dobri ljudi, nešto je došlo, da se malo pruži čovjek, jer danima i noćima ne spavamo", kaže nam Vladimir Krivokuća. Piše Saša Kosanović

 

Kriza bez kormilara

Uređena i organizirana država zna što su prioriteti i koji je redoslijed postupaka u slučaju katastrofe, a Hrvatska je u prvih šest-sedam dana poslije banijskog potresa pokazala da je prioritet sve čega se sjeti netko dobronamjeran i dovoljno odlučan da ostvari svoj naum. To nikome razumnom ne može ulijevati sigurnost. Piše Ivica Đikić

 

Obnova i obmana

Razorni potres na području Banije pokazao je u kojoj su mjeri diletantski radovi devedesetih doveli do ugroze ljudskih života. Iz toga kraja zadnjih dana dolazi sve više priča o neuporabljivim nekretninama, starima svega četvrt stoljeća, koje su trebale izdržati potres, a te su priče samo dio šire slike državnog zapostavljanja ovog područja. Piše Hrvoje Šimičević

 

Intervju, Krunoslav Komesar: Mislim da će Petrinja i Glina biti obnovljene prije Zagreba

Naime, riječ je o manjim sredinama u kojima je manje zaštićenih objekata, a ondje gdje su se gradile kuće netradicijskih oblika treba razmišljati o modernijim rješenjima, poput montažnih kuća. Ovo je prilika da se Petrinja i druga stradala mjesta u nadolazećoj rekonstrukciji uzdignu iz pepela i zabljesnu novim sjajem. Razgovor vodio Dragan Grozdanić

 

Nerealna ekonomija

Mladen Vedriš i Ljubo Jurčić kritički su govorili o stanju u zemlji, ali su na pitanje kako popraviti strukturu gospodarstva vješto izbjegli odgovor. Postoje li reforme koje tu strukturu mogu promijeniti kad je stvorena klima u kojoj se o tečaju kune ne smije ni zucnuti? Piše Milan Gavrović

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Humanitarni krkanluk

Odavno nisam vidio odvratniji i vulgarniji prizor od onoga kad Tomislav Debeljak kroz prozor svog automobila dijeli novčanice od tisuću kuna onima što su se tu slučajno zatekli. Pred kamerom, dakako, tako da sretni dobitnici petparačkih hiljadarki učas postaju kulise u tajkunovu humanitarnom vodvilju

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Tajna hrvatskog serklaža

Čak i on, torcidaš koji je od škole odustao kad su došli do slova č i ć, zna da najprije valja dignuti serklaže. Tu stvar ovdje znaju svi mužjaci stariji od deset. Odnosno – kako smo na teži način naučili – svi osim građevinskih poduzetnika koje je u poslijeratnoj obnovi Banije angažirala slavna hrvatska država

 

Sve su to naši ljudi

Bilo je ovdje ružno za vrijeme rata, mnoge rane još nisu zacijelile, ali sada nitko ne pita za pripadnost naciji ili stranci. Sve su to naši ljudi u nevolji i napokon je došao dan da se ne prebrojavaju krvna zrnca, kaže zadarski poduzetnik Alen Perić. Piše Vladimir Jurišić

 

Intervju, Darko Znaor: Odnos prema poljoprivredi južno od Karlovca je maćehinski

Većina resursa i nastojanja je usmjerena na poljoprivredu u Panonskoj Hrvatskoj. Poljoprivreda na našem kršu nepravedno je zanemarena, posebice ekstenzivno stočarstvo. I ovih dana gledamo emotivne scene – ljude, mahom stočare, koji ne žele napustiti svoja ognjišta i svoju stoku. Njima je poljoprivreda i ta stoka sve što imaju, doslovno i figurativno. Razgovor vodio Igor Lasić

 

Balkanski put plina

Prvog dana ove godine ruski plin je preko Turskog toka 2 počeo stizati i u Srbiju. Dio medija zbog toga je proglasio još jedan trijumfalni ulazak Rusije u Srbiju, a Srbija i Bugarska maltene se moraju ispričavati jer su svojem stanovništvu osigurale stabilnu opskrbu plinom. Piše Zoran Daskalović

 

Vakcina dvostrukih aršina

Procjenjuje se da će za proizvodnju dovoljne količine cjepiva za globalne potrebe proći između tri i četiri godine, a da u 70 najsiromašnijih zemalja svijeta cjepivo protiv Covida-19  neće dobiti devet od deset njihovih stanovnika. Problem pravedne distribucije pokušava se riješiti putem mehanizma COVAX, no njegov uspjeh vrlo je neizvjestan. Piše Tena Erceg

 

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Domovina bez domova

S protokom vremena, razotkriva se puna vrijednost zagrebačkog Spomenika domovini Nenada Fabijanića. Jer da bi se estetski precizno ocijenila vizura zida od staklenih cigala, treba vidjeti kako se ruše nečiji zidovi od kamena. I da bi se umjetnički vrednovao blještavi sjaj šarenih LED-lampica, treba znati da neki ljudi pored nas i dalje žive bez struje i svjetala

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Virus u tekstu

Čolovićeva knjiga je zbirka opisa i komentara o srozanosti društva i države današnje Srbije i današnje Crne Gore. Ona je u ponečemu slična šifrarniku bolesti, knjizi u kojoj se u 21 poglavlju nalaze nazivi i šifre bolesti i poremećaja

 

Što ostaje od Auschwitza?

Premda Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau posljednjih godina bilježi ekspanziju posjetitelja, jasno je da ga muče ozbiljni financijski i politički problemi. Ne samo da najveći nacistički logorski kompleks neki posjetitelji doživljavaju kao turističku atrakciju, nego su u njemu sve češći i incidenti, a u prilog mu ne ide ni sporni poljski Zakon o holokaustu. Piše Davor Konjikušić

 

Strah od jezika, strah od svega

Profesorica Mira Bićanić za Novosti se prisjeća pokojnog kolege Mile Novakovića koji je dobio otkaz zbog riječi "tavanica" i tadašnje atmosfere: "U Baranji je tada vladao strah od svega, no meni je najodvratniji bio upravo strah od jezika, govora". Piše Jerko Bakotin

 

TV rašetanje Boris Rašeta: S vuka na kokoš

Dva dana nakon odličnog dokumentarca o vučici u Alpama koja mora u egzodus kako bi zaštitila svoju mladunčad, emitirana je prva epizoda Knjazove dokumentarne serije o životinjskim vrstama – posvećena kokošima, bila je to prava mala enciklopedija kokošarstva