Ako ne uspijemo očuvati SKD ‘Prosvjetu’ i naći ljude koji su spremni da je operativno vode, u pitanje dolazi očuvanje kulturnog identiteta Srba u Hrvatskoj, rekao je urednik izdavaštva u ‘Prosvjeti’ Čedomir Višnjić na tribini ‘Knjiga Srba u Hrvatskoj’, održanoj 9. decembra u prostorijama knjižnice toga društva. Podsjetio je da se u 2016. obilježava 20. godišnjica obnovljenog rada biblioteke i da je tim povodom početkom godine priređena izložba knjiga ‘Stara i zaboravljena knjiga Srba u Hrvatskoj’.
- Historija biblioteke je ipak duža jer je ona formirana 1949. godine od ostataka biblioteka raznih srpskih udruženja i sačuvanih knjiga Slavonske i Gornjokarlovačke eparhije - objasnio je Višnjić. Dodao je da su nešto kasnije crkvene knjige vraćene eparhijama, dok je prilikom rasformiranja oko 6800 svezaka predano Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, 1800 Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a ostatak je pohranjen u Muzeja Srba u Hrvatskoj, koji se danas nalazi u depoima Hrvatskog povijesnog muzeja.
- Početkom 90-ih knjige su opet krenule na put nestajanja i uništenja zbog čega je jedan od zadataka obnovljene ‘Prosvjete’ bilo formiranje biblioteke - rekao je Višnjić, ističući da na izdavanje knjiga srpskih autora ili onih tiskanih ćirilicom utiču i ekonomski razlozi, pa je nekad skromna tiraža od 1000 primjeraka danas za mnoga izdanja nedostižna. Kako je objasnio, na tiraže knjiga utiče i činjenica da danas u Hrvatskoj živi svega jedna trećina Srba od njihovog prijeratnog broja. Višnjić je naglasio i da je ‘Prosvjetina’ biblioteka našla svoje mjesto u kulturnom životu Zagreba, jer učestvuje u bibliotekarskim aktivnostima u gradu.
Govoreći o izdanjima srpskih autora, Đorđe Nešić, književnik i rukovodilac Kulturnog i znanstvenog centra ‘Milutin Milanković’ u Dalju, naglasio je da je poezija uvijek bila na margini te da joj je usprkos niskoj tiraži, odnosno nemogućnosti zarade, ostala umjetnička vrijednost. Dugogodišnji profesor i šef Katedre za srpsku i crnogorsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dušan Marinković dao je svoje viđenje književnosti Srba u Hrvatskoj, ali i šire.
- Pitanje je možemo li o knjizi govoriti kao o srpskoj ako se ona obraća svim čitaocima i govori o temama koje se tiču šireg kruga ljudi izvan zajednice - rekao je Marinković.
Borivoje Čalić iz Gradske knjižnice u Vukovaru govorio je o radu ove ustanove koja je preživjela sve političke turbulencije u gradu.
- Knjižnica je počela s radom 1998. godine i nije joj prethodilo izbacivanje nepoćudnih knjiga. Štaviše, svako pročišćavanje fonda zasnovano je isključivo na bibliotekarskim razlozima, npr. uklanjanju starih i uništenih knjiga - kazao je Čalić, ističući da je knjižnica otvorena svim stanovnicima Vukovara i prigradskih naselja.
Učesnici tribine složili su se oko nužnosti i potrebe štampanja knjiga Srba iz Hrvatske u Srbiji, ali i izlaganju novih izdanja u Beogradu na tamošnjem sajmu, koji je najznačajnija platforma za predstavljanje rada ‘Prosvjete’.
