Prema nepravomoćnoj presudi splitskog Općinskog suda, novinar i književnik Jurica Pavičić mora platiti 50 tisuća kuna odštete estradnom umjetniku i bivšem intendantu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta Dušku Mucalu, koji ga je tužio zbog osjećaja ‘beskrajnog srama i stida te nelagode’ proizašlih nakon serije kritičkih tekstova u kojima je Pavičić propitivao njegovu intendanturu od 2010. do 2012. godine. Novinar mora platiti i 17 tisuća kuna sudskih troškova. Pavičić ističe da Mucalo nije pobijao faktografsku točnost tekstova, već smatra da je sutkinja presudila njegovom novinarskom stilu. No krajnje je zanimljivo da je ova presuda donesena protiv novinara osobno, a ne nakladnika.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra da ovdje nije riječ o sudskom presedanu pa podsjeća da Zakon o obveznim odnosima dopušta da oštećenik i od novinara izravno zahtijeva naknadu štete. Međutim, kako kaže, zakon izričito propisuje da tužitelj mora dokazati da mu je radnik, u ovom slučaju novinar, namjerno uzrokovao štetu, što u parnicama protiv nakladnika ne mora dokazivati.

- Zbog toga se tužitelji rijetko odlučuju na građanske tužbe protiv novinara. Ipak, nije mi poznato na temelju kojih je dokaza splitski sud zaključio da je Pavičić sporni prilog objavio s namjerom uzrokovanja štete Mucalu - kazala nam je odvjetnica. Pitali smo na koji način braniti vrijednosne sudove, zbog kojih se također može završiti na sudu.

- Vrijednosni sudovi ne podliježu dokazu istinitosti, ali i za tu vrstu informacija vrijede određena pravila. Prema definiciji pravila judikature Europskog suda za ljudska prava, novinari mogu iznositi čak i uvredljive vrijednosne sudove ako se radi o temi od javnog interesa i ako postoji dostatna činjenična osnova za njihovo iznošenje. Ako je dakle netko svojim javnim izjavama, djelima ili propustima zavrijedio žestoku kritiku, pa i uvredljiv komentar, građani imaju pravo na njih, a javne osobe su dužne otrpjeti takve reakcije javnosti. U takvim predmetima novinari i mediji moraju se braniti dokazujući opravdani povod i razloge, kontekst i javni interes - kaže odvjetnica Alaburić.

Dok su pred sudovima čak 1163 predmeta protiv novinara i medija, s nekim dobro poznatim, gotovo bizarnim presudama na štetu novinara i nakladnika, odvjetnica Alaburić predlaže da novinari osim pridržavanja pravila profesije surađuju s pravnicima u pripremi delikatnijih priloga. Pred sudom, kaže ona, trebamo pak educirane odvjetnike i suce koji će znati uspostaviti pravičnu ravnotežu između ljudskih prava koja su po naravi stvari sukobljena u medijskim sporovima.

- Novčanim se odštetama šteta treba popravljati samo u iznimnim slučajevima, jer ona se u većini slučajeva u cijelosti može popraviti ispravcima, odgovorima, isprikama i uklanjanjem spornih priloga - zaključuje Vesna Alaburić.