Bernie Sanders prošlog se tjedna povukao iz utrke za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, dok je u ponedjeljak javno podržao Joea Bidena. Sanders je bio daleko najljeviji kandidat s realnim šansama za osvajanje nominacije u dugo vremena: osvojio je 937 delegata prema Bidenovih 1293. Izgubio je iz više razloga, a ističu se otpor stranačkog establišmenta, neuspjeh da dosegne Afroamerikance te činjenica da nije uspio motivirati dovoljno mladih, među kojima premoćno pobjeđuje: na izborima za demokratsku nominaciju mlađih od 45 godina bilo je 34 posto od ukupnog broja birača, a 2016. čak 39 posto.
Sada su bitne dvije stvari: prvo, koliko je Sanders pomaknuo demokrate ulijevo i time prisilio i Bidena da usvoji njegove politike? Senator iz Vermonta mobilizirao je milijune zastupajući univerzalno zdravstveno osiguranje i radnička prava te se čini da se društvena klima u SAD-u mijenja. Biden se o Sandersu izražava laskavo, no za sada je napravio tek vrlo ograničene ustupke po pitanju osiguranja i studentskih dugova. To neće biti dovoljno da pridobije Sandersove glasače. Drugo, može li Biden pobijediti Trumpa? Jeremy Scahill, urednik medijske platforme The Intercept, u razgovoru za Novosti za Bidena kaže da ‘ima povijest zastupanja desnih politika, patološki je lažljivac, uz njegovo ime vežu se navodi o seksualnom zlostavljanju te zaboravlja za koju se funkciju kandidira’ (Biden ima 77 godina). Scahill predviđa i da će ‘Trump zgnječiti Bidena u debatama’.
U međuvremenu, SAD pod Trumpom sve više zapada u kaos. U bijesnim ispadima neuračunljivi ostarjeli plejboj žestoko je napao medije za širenje laži o njegovim uspjesima te se busa u prsa kako je spasio ‘desetine, ako ne i stotine tisuća života’. U stvarnosti je Trump pogrešnim odlukama odgovoran za činjenicu da gotovo trećina od više od dva milijuna zaraženih koronavirusom u svijetu otpada na SAD i da je dosad umrlo više od 26.000 Amerikanaca. Guvernere saveznih država, koji su se odlučili koordinirano oduprijeti njegovim pritiscima o pokretanju ekonomije nauštrb zdravlja građana, optužio je za pobunu.
Prema izračunu Washington Posta, Trump je od 20. siječnja, kada je u SAD-u registriran prvi oboljeli od koronavirusa, izgovarao prosječno 23 lažne ili obmanjujuće tvrdnje dnevno. Svjetski mediji pišu o potpunom sunovratu američkog ugleda. ‘Nedostatak poštenog i dostupnog zdravstva, bezobzirno natjecanje među saveznim državama za oskudna medicinska sredstva, disproporcionalna smrtnost etničkih manjina, kaotična pravila o socijalnom distanciranju i nedostatak centralizirane koordinacije podsjećaju na siromašnu zemlju u razvoju, a ne najmoćniju i najutjecajniju naciju svijeta’, piše Guardian. Prema jednom istraživanju, 137 milijuna Amerikanaca je tijekom 2019. imalo teškoća da plati zdravstvene troškove, a posljednjih je tjedana između 17 i 20 milijuna njih ostalo bez posla.
Savjetnica šefa diplomacije Europske unije Josepa Borella zapitala se nije li ova pandemija trenutak koji simbolizira propast američke globalne moći, kao što je Sueska kriza 1956. to značila za Britaniju. Posljednje vijesti kažu da je Trump ukinuo financiranje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svaljujući na nju krivnju za epidemiju. U usporedbi s Trumpovom Amerikom, vjerojatno bi i Bidenova bila obećana zemlja.
