>

novosti logo

Neotuđivo pravo na mišljenje

Članovi Savjeta za nacionalne manjine priopćenjem protiv nesnošljivosti: S terena stižu brojne dojave o kršenjima prava pripadnika manjina, a njihovi predstavnici i mediji često su na udaru određenih političkih stranaka

Savjet za nacionalne manjine i njegovi članovi su po Ustavnom zakonu krovno tijelo svih nacionalnih manjina koje treba stvarati uvjete za ostvarivanje manjinskih prava i nama nije cilj raspirivanje bilo kakvih podjela, nego obrnuto, izjavio je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer na sjednici održanoj 24. februara. Usvojeno je saopćenje o porastu atmosfere opće nesnošljivosti u hrvatskom društvu i naraslog etnocentrizma.

- Mi u savjetu apeliramo da se smiri situacija, ali upozoravamo da se u društvu koje se suočava s teškoćama ne mogu tražiti krivci u manjinskom dijelu, rekao je Tolnauer i naglasio da s terena stižu brojne dojave o kršenjima prava pripadnika manjina, a da su njihovi predstavnici i njihovi mediji često na udaru određenih političkih stranaka.

- Želimo upozoriti na pojave koje s ovom vladom moramo rješavati; nismo ovdje da stvaramo probleme, nego da ih rješavamo za dobrobit hrvatskog društva, rekao je Tolnauer, ističući da je najava uvrštenja ove točke na dnevni red izazvala žestoke reakcije.

Pozivamo svu hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo svim pojavama diskriminacije onih koji su drugačiji od većine

- Danas se u Hrvatskoj javljaju tendencije revizije povijesti. Ovdje sjede manjine čiji su pripadnici pod geslom ‘Za dom spremni’ i rasnim zakonima proganjane i likvidirane. Manjine čine osam posto stanovništva Hrvatske i one, kao ni njihovi predstavnici i u Saboru i u Savjetu, ne smiju šutjeti o temama koje ih se tiču, rekao je.

U opsežnoj raspravi, srpski zastupnik Milorad Pupovac ocijenio je da je jedan od indikatora pogoršanja prava manjina pokušaj da se potpuno dokine političko odlučivanje manjina. Spomenuo je također uplitanje u djelovanje vijeća i udruženja preko ‘pravovjernih’ pojedinaca iz redova nacionalnih manjina.

- Sada se svako drugačije mišljenja karakterizira kao govor mržnje, a pozivi na nasilje kao domoljublje, rekao je Pupovac, ističući da ne vidi da se u zemlji vodi rat između ustaša i partizana, nego za ili protiv građanskih prava i sloboda. Ja nisam partizan, ali sam protiv svake ustašije i isključivosti, rekao je.

Članovi Savjeta složili su se da su se tvrdnje iz Deklaracije o položaju nacionalnih manjina iz maja 2015., koja je bila prešućena u najvećem dijelu medija, pokazale točnima. ‘Zbog toga je nužno ponovo se obratiti javnosti koja mora znati da manjinska prava nisu dodatna prava već sredstvo za jednakost manjine’, rekao je predsjednik Savjeta. Ukazano je na potrebu obraćanja što široj javnosti, a tekst saopćenja ocijenjen je odmjerenim.

U Savjet je na javni poziv stiglo 1157 programa kulturne autonomije u kojima se ukupno traži 50.415.200 kuna. U odnosu na 2015. stiglo je 207 programa manje: 69 programa odnosi se na informiranje, 79 na izdavaštvo, 448 na kulturni amaterizam i 561 program na manifestacije.

- To je opsežan posao na kome radi pet ljudi pa zato treba osigurati sredstva i uvjete da se radi kako zakonski propisi zahtijevaju, rekao je Tolnauer i naglasio da proračun za ovu godinu nije donesen i da se ne zna koliko će manjine dobiti, ali je izrazio uvjerenje da će povjerenstvo svoj posao završiti do kraja aprila.

- Uvijek ima nezadovoljnih, ali povjerenstvo dodjeljuje sredstva prema kriterijima i taj postupak nema veza s članovima Savjeta koji o tome ne odlučuju, rekao je. Istaknuo je da je u toku i ‘češljanje’ izvještaja za prošlu godinu, za što su angažirali računovodstveni servisi. U savjetu dobivaju pakete računa teške po 50 kilograma, i to je problem, pa će taj postupak morati modernizirati u informatičkom smislu. Usvojen je i program rada za 2016.

- On je uvijek skoro isti i mi ga objavljujemo u Narodnim novinama. Ne odnosi se samo na financiranje manjinskih udruga, nego i na brojne druge zadatke Savjeta, zaključio je Tolnauer.

Ustanimo protiv diskriminacije

U usvojenom saopćenju ističe se da poštovanje prava na slobodno mišljenje, kritički stav prema vladajućoj politici i tolerancija spadaju u osnovni izraz evropskih vrijednosti koje je Hrvatska kao članica EU u potpunosti prihvatila.

- Svakodnevno se možemo uvjeriti da se ona tumače i primjenjuju selektivno s primjenom duplih standarda, navodi se i ističe da svatko ima pravo na argumentirani način iznositi stajališta, ako korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti i ne ugrožavaju ničije drugo pravo.

- Manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o Ustavu, zakonu i deklaracijama, nego o etici i moralnom svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati i konzumirati. Dobro je poznato iz povijesti kakve posljedice snose manjine kad ih se getoizira, dehumanizira, a onda u tako stvorenoj društvenoj klimi i atmosferi eliminira iz javnog, kulturnog i političkog života, bez poštovanja, empatije i pravne zaštite.

- Zato pozivamo svu hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo svim pojavama diskriminacije onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama. Svi mi imamo neotuđivo pravo na vlastiti pogled na pojedina pitanja, zbivanja i događaje, no postoje i univerzalno utvrđene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju možemo biti ponosni, a koje nadilaze svaki subjektivni stav i ograničeno mišljenje.

1/1