Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u svom je najnovijem izvještaju podsjetilo javnost na otvorene istrage koje se odnose na ratne zločine počinjene u logorima i zatvorima tijekom rata 1990-ih. Svih sedam istraga, koliko ih je nabrojano, odnosi se na ratne zločine počinjene nad hrvatskim stanovništvom. U pitanju su istrage za zločine počinjene u logorima Bučje i Velepromet, kao i u zatvorima u Kninu, Glini i Spomen-domu na Šamarici.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu otvorilo je tako 2018. istragu protiv trojice okrivljenika zbog osnovanih sumnji na kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u KPD-u Glina, odakle su navodno izveli četvoricu zarobljenika i usmrtili ih. Još uvijek se provodi istraga pokrenuta prošle godine protiv četvorice okrivljenika koje DORH sumnjiči da kao zapovjednici jedinica milicije SAO Krajine, smještene u Spomen-domu na Šamarici, nisu spriječili zlostavljanja i mučenja zarobljenih hrvatskih policajaca i zatočenih civila, zbog čega su neki zarobljenici preminuli, a neki su usmrćeni.
Na popisu otvorenih istraga DORH-a je i postupak pokrenut u martu ove godine, u sklopu kojeg se jednu osobu tereti za zločin počinjen u vukovarskom logoru Velepromet, gdje je zlostavljana i ubijena maloljetna osoba. Također, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku prošle godine pokrenulo je istragu protiv četvorice okrivljenika koje su sumnjiči za odvođenje, fizičko i psihičko zlostavljanje u istom logoru.
Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru pokrenulo je pak 2014. istragu protiv 11 osoba zbog ratnog zločina u logoru Bučje, ali je istraga trenutno prekinuta jer su okrivljenici nedostupni tijelima progona, isto kao što je pred Županijskim državnim odvjetništvom u Splitu trenutno u prekidu istraga pokrenuta 2016. protiv jedne osobe zbog ratnog zločina počinjenog nad civilnim stanovništvom u kninskom zatvoru.
Nakon čitanja DORH-ovog izvješća teško se oteti dojmu da se i ovaj put radi o etničkoj pristranosti u istragama za ratne zločine, koje nisu u duhu političkih poruka koje su se prije dva tjedna mogle čuti na obilježavaju 25. godišnjice ‘Oluje’ u Kninu. S tim se slaže odvjetnica Slađana Čanković, koja zastupa obitelji srpskih žrtava.
- Većina postupaka za ratne zločine u kojima su žrtve srpske nacionalnosti i dalje je u fazi izvida i prikupljanja informacija, što u procesnom smislu znači da su jako daleko od pokretanja istraga. Vijest o tome da je otvoreno sedam istraga protiv počinitelja ratnih zločina u kojima su žrtve hrvatske nacionalnosti ide u prilog tvrdnji da je princip postupanja neravnopravan prema žrtvama. Sve je na kraju uvjetovano time je li žrtva Hrvat ili Srbin - ističe Slađana Čanković.
