Novosti

Politika

Ni pravedna, ni reforma

Mirovinskom reformom produžen je radni vijek ionako iznurenog radništva: Mogu li sindikati opet prikupiti 700.000 potpisa kao prije osam godina, kada se izjašnjavalo o prijedlogu Zakona o radu?

Ewh4juw2yfd5kduq8ekfo54xg2v

Sindikalisti pred Saborom (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Paketom zakona za cjelovitu mirovinsku reformu, koji je Sabor izglasao tankom većinom glasova, nitko ne može biti zadovoljan. Posebno radnici i sindikati, čiji su se članovi iz triju središnjica – Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata – na dan izglasavanja okupili ispred Sabora noseći majice s natpisom ‘referendum’. Razočarani otprije neuspjelim pregovorima s Vladom, poručili su da će na proljeće početi s prikupljanjem potpisa za referendum kako bi njime eventualno osporili neke od odredbi u reformi.

Među najvažnije antiradničke zakonske odredbe u tzv. cjelovitoj mirovinskoj reformi, čija primjena započinje s prvim danom 2019., spada ona o podizanju radnog vijeka sa 65 na 67 godina počevši od 2033. godine. Također je tu penalizacija prijevremenog umirovljenja, koja je ovim zakonom ublažena tek sa 0,34 na 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska, odnosno 18 posto za odlazak u mirovinu pet godina ranije. Kakve će to posljedice imati, pitali smo Darka Šeperića, izvršnog tajnika za projekte, edukaciju i europska pitanja u SSSH-u.

- Najvećom nepravdom smatramo ubrzanje podizanja dobi za odlazak u mirovinu i povećanje penalizacije prijevremenih mirovina, odnosno činjenicu da na nju više neće utjecati duljina radnog staža. Svi koji misle da je penalizacija spuštena sa 0,34 na 0,3 posto zapravo govore poluistinu, jer je spuštena samo najveća penalizacija. Ranije, ako ste imali puno staža, ona je mogla biti i puno manja: primjerice, ako po dosadašnjim pravilima idete u mirovinu pet godina ranije, što je najraniji mogući trenutak, a imate 40 godina staža, penalizacija bi bila samo šest posto. Po novome, ona će u ovom slučaju iznositi čak 18 posto - kaže Šeperić.

Dodaje da nije riječ samo o tome što očekivano trajanje života u Hrvatskoj ne opravdava podizanje dobi umirovljenja iznad 65 godina, nego i o tome što ovo društvo, za što su podjednako krivi i država i poslodavci, jednostavno ne omogućava radnicima da rade puni radni vijek. Ističe da je najviše nezaposlenih u dobi između 50 i 65 godina, pa je pitanje kako tim ljudima, umjesto podizanja granice na 67 godina, omogućiti da uopće rade do mirovine.

Širenje prekarnog rada, uključujući rad na crno i rad u atipičnim oblicima radnog odnosa ili angažmana, kao i česta razdoblja nezaposlenosti, čemu su današnji mladi radnici iznimno izloženi, kaže naš sugovornik, znače da će u budućnosti biti sve teže vezati mirovine uz staž. No optimist je što se tiče najavljenog sindikalnog referenduma. Premda su, kako kaže, uvjeti za raspisivanje referenduma putem građanskih inicijativa u Hrvatskoj prilično strogi i zahtijevaju deset posto potpisa svih birača u roku od dva tjedna, dosadašnje inicijative pokazuju da je to moguće postići. Drugi su problem Ustavni sud i njegove interpretacije referendumskih pitanja.

- Upravo zbog toga, uključujući i slučaj iz 2010., kada je prikupljeno 700 tisuća potpisa i kada je Ustavni sud proglasio nepotrebnim referendum o ZOR-u zato što je Vlada u međuvremenu povukla prijedlog koji smo nastojali osporiti, odlučili smo s inicijativom pričekati dok zakonske promjene mirovinske reforme ne budu usvojene. Sada kada imamo čistu situaciju u vidu Zakona o mirovinskoj reformi, koji će biti na snazi od 1. siječnja, možemo precizno formulirati referendumsko pitanje - zaključuje Darko Šeperić.

Smatra da su sindikati kadri ponovno prikupiti dovoljan broj potpisa za referendum, posebno stoga što se proteklih mjeseci vidjelo da većina građana razumije kako ova ‘cjelovita mirovinska reforma’ nije ni pravedna, a zapravo ni reforma.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više