Sjednica Savjeta za nacionalne manjine RH, održana danas u sjedištu Vlade, protekla je u znaku javnog poziva udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za financiranje programa kulturne autonomije u 2018. godini. Po riječima predsjednika Savjeta Aleksandra Tolnauera, na javni poziv stiglo je 1080 prijedloga za koje se traži 52.434.000 kuna, što je nešto manje od lanjske cifre kad su podnesena 1.123 prijedloga ‘teška’ 53.312.000 kuna.

- Proračunska sredstva za ovu godinu iznose 32.400.000 kuna, od čega 27 milijuna kuna za kulturnu autonomiju i pet milijuna putem bilateralnih ugovora. To je nešto više nego lani, ali je očito da će mnogi ostati bez željene svote - rekao je Tolnauer.

Od ukupno 1080 programa, na informiranje se odnosi njih 66 u iznosu od 19.757.000 kuna, dok je za izdavaštvo također podneseno 66 programa s potražnjom od 2.497.000 kuna. Najviše programa podneseno je za manifestacije, njih 495, a zatraženo je 14.949.000, dok je za 453 programa kulturnog amaterizma zatraženo još 10.686.000 kuna. Tolnauer je objasnio da su brojne udruge nacionalnih manjina, koje su lani dobile oko 700.000, ove godine tražile zatražile tri ili četiri milijuna kuna.

- Proširenje i jačanje programa ne korespondira s povećanjem traženih sredstava. Međutim, programi su u prosjeku mnogo kvalitetniji nego što je to ranije bilo slučaj, a to ohrabruje. Ljudi shvaćaju da živimo u vremenu u kojem na odluke ne mogu utjecati nikakvi subjektivni pogledi, nego isključivo kvaliteta – objasnio je on.

U točki usvajanja poslovnika o radu povjerenstva za raspodjelu sredstava, Tolnauer je naglasio da Savjet uvijek raspodjeljuje sredstva prema zadanim kriterijima i putem povjerenstva u kojem su u većini stručnjaci koji ne dolaze iz redova savjeta.

- Grupe i pojedinci uvijek govore o sukobu interesa, što nema veze s činjeničnim stanjem. Uostalom, Savjet je bio prva institucija koja je sredstva raspodjeljivala transparentno i provjeravala je jesu li ona namjenski utrošena. Imali smo i slučajeve da se od pojedinih udruga tražilo da vrate sredstva u proračunu ukoliko ih nisu potrošile – rekao je predsjednik Savjeta, ističući da se lani ta institucija našla na metni uvreda onih koji ‘misle da ne žive u pravnoj državi’, referiravši se na udrugu U ime obitelji Željke Markić.

- To je klišej koji svake godine koriste ljudi od kojih ih dio ne poznaje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a drugi iz nekih drugih razloga. Dok se god Ustavni zakon ne izmijeni, ne možemo biti u sukobu interesa jer raspodjelu po kriterijima vrši povjerenstvo, a

svi članovi daju izjavu pod moralnom i materijalnom odgovornošću da nisu u sukobu interesa – kazao je Tolnauer u izjavi za Novosti.

Da Savjet obavlja dobar posao, istaknuo je i Vladimir Bilek, zastupnik Čeha i Slovaka, dodajući da su se manjinske organizacije dobro snašle pri digitalnom upisu podataka u ovogodišnjim prijavama na natječaj. Osim poslovnika o radu povjerenstva za natječaj, članovi Savjeta usvojili su i program rada za 2018. godinu u kojem se veliki značaj daje prekograničnoj suradnji, kako manjinskih i političkih organizacija, tako i obrazovnih institucija.

Jednoglasno je prihvaćen zahtjev manjinskih vijeća i predstavnika bošnjačke manjine da dobiju grb i zastavu, a usvojena je i odluka da se broj zaposlenih u stručnoj služni Savjeta s postojećih pet pojača s bar dva nova zaposlena, kao i da se riješi problem prostora za arhiviranje građe. Dio dnevnog reda sjednice bio je posvećen i inicijativi prikupljanja potpisa u okviru Manjinske SafePack inicijative (MSPI) koju je pokrenula Federalistička unija evropskih narodnih grupa (FUEN), a čiji je cilj jačanje manjinskih prava u evropskim zemljama.

Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća kao nosioca te inicijative u Hrvatskoj, upoznao je članove Savjeta o do sada provedenim aktivnostima.

- Sakupljanje potpisa je već počelo, štampani su leci i plakati, pokrenut je internetski portal preko kojeg se može potpisati peticiju, kao i stranica na Facebooku, a radi se i na video klipovima kojima će se animirati ljude da podrže inicijativu.

Bilek je naglasio da je riječ o zajedničkoj akciji u koju se trebaju uključiti sve manjine jer je ona ide ka jačanju manjinskih prava, ističući da su u krovnim manjinskim udrugama stvoreni timovi za provođenje akcije.