Novosti

Kronika

Никoлa Aрбутинa: Нe жeлимo рaдиoaктивни oтпaд

Нaчeлник oпћинe Двoр: Прeмдa сe у Двoру кoнстaнтнo супрoтстaвљaмo тoj идejи, држaвa свoj прoблeм упoрнo нaстojи прeбaцити у нaшe двoриштe, aли тo нeћe прoћи

Po5695bg0mmcmumfqpxzu292orl

Nikola Arbutina 

Što su vlasti u općini Dvor uradile u proteklom mandatu i što biste naznačili kao najveće uspjehe?

Uspjeh je što smo pripremili projektnu dokumentaciju za vodovod i ceste iz mjera ruralnog razvoja: 22 kilometara vodovoda bit će spojeno s onim u Kostajnici, što je preduvjet za rješavanje vodoopskrbe cijelog općinskog područja. Spremna je i dokumentacija za šest kilometara vodovoda od Gornjeg do Donjeg Javornja, ali i za ceste i obnovu dječjeg vrtića u Dvoru. U proračun je uvrštena i sanacija odlagališta komunalnog otpada Ćore vrijedna 13,6 milijuna kuna, koja će započeti do kraja ove godine. Sveukupno je u četiri godine za izgradnju i zamjenu vodovodne mreže, uređenja nogostupa, groblja, javne rasvjete i dječjeg vrtića izdvojeno 4,5 milijuna kuna. Valja spomenuti i sve veći interes OPG-ova za mjere ruralnog razvoja te istaknuti dobre međunacionalne odnose. S time ovdje nemamo nikakvih problema ili incidenata.

Pisalo se po medijima da bi općina dobivala novac na temelju naknade. O novcu nauštrb zdravlja ne razmišljamo i po pitanju odlagališta smo jasno kazali svoje

U kojoj bi mjeri dvorska općina mogla biti samoodrživa?

Proračunom je lani utrošeno 7,5 milijuna kuna, od čega su tri milijuna bila vlastita sredstava, a ostatak smo namaknuli iz državnog budžeta i putem projekata: to je ipak znatno manje u odnosu na 2010. godinu, kad je izvršenje iz proračuna bilo 10,3 milijuna kuna. Dvor vlastitim prihodima može pokriti tzv. hladni pogon, ali ne i izradu projektne dokumenatcije. Prije smo bolje stajali, ali su mjere oko poreza na dohodak utjecale na samoodrživost mnogih općina i gradova, pa tako i naše općine. U općinskim službama, komunalnom poduzeću, vrtiću, Crvenom križu i biblioteci rade 32 osobe, organiziraju se i javni radovi, ali su raspoloživa sredstva nedostatna za veći broj ljudi. Oni koji su dulje na burzi ostvaruju pravo na nekakav dohodak od tri do šest mjeseci, no puno je onih koji nemaju nikakve prihode, pa su im i računi blokirani. To sve govori kako se ovdje živi. Sve je više OPG-ova obuhvaćeno 6. mjerom ruralnog razvoja, odakle namiču sredstva: uz sedam gospodarstava koja su već iskoristila tu mogućnost, još ih je 30 podnijelo zahtjev. Tome je pridonijela i zajednička kampanja nekoliko općina i SNV-a, kao i radionice vođene od strane tvrtki koje se bave takvim natječajima.

A što su najveći problemi?

To je zasigurno odlazak radno sposobnog stanovništva, ne samo nezaposlenih nego i onih koji radi neizvjesnog boljeg života, odlaze prema ostalim članicama EU-a i napuštaju svoja radna mjesta. Problemi su svakako i brojna staračka domaćinstva te velika zemljišna površina uz disperzirana naselja i mali broj stanovnika: teško je održavati postojeću infrastrukturu i ostale uvjete za život, pogotovu otkako je država uz broj stanovnika počela vezivati zdravstvenu zaštitu i druge državne i javne službe, što je zapravo nedopustivo. Umjesto da se ljude potiče na ostanak, ovdje nemamo nijednog liječnika specijalista osim ginekologa i pedijatra. Za ostalo se mora ići u Kostajnicu i Sisak, kao i za zemljišne knjige i sud. Problematično je i s devastiranim zgradama nekadašnjih pogona u vlasništvu države, jer im je knjigovodstvena vrijednost počesto nerealno visoka. Tražili smo da nam se po tržišnoj cijeni prodaju ili daruju dva takva pogona koje bismo uredili za aktivnosti ovdašnjih poduzetnika, ali nismo naišli na razumijevanje. Pored svega, stupanjem na snagu sporazuma između Hrvatske i BiH, 90 posto stanovništva zakinuto je za povlašteni uvoz robe iz te zemlje.

Kakvo je stanje s predviđenim odlagalištem za radioaktivni otpad, o kojem već nekoliko godina bruji šira javnost?

To je pitanje koje se povlači nekoliko desetljeća, još od izgradnje NE Krško, a problem je nastao kad je 1999. godine prostornim planom naša općina, točnije Trgovska gora, označena kao jedina lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada; po meni, to je bila politička odluka, za koju ne vidim valjane argumente. U par proteklih godina doneseni su zakon i strategija, a sad je utvrđen i konačni nacrt Nacionalnog projekta zbrinjavanja otpada koji još treba usvojiti, no čini se da je država problem prebacila u naše dvorište. Ovo nije prvi put da se općina dovodi u takav položaj: to se zbivalo i 2003. i 2007. i 2014. godine, premda smo se svaki put jasno usprotivili takvoj ideji. Kad smo primili dopis Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost da sudjelujemo u odabiru lokacije, Općinsko je vijeće jasno i argumentirano odgovorilo da smo protiv toga, a napomenuli smo da ćemo u proces uključiti i građane. Svih devet zborova građana izjasnilo se protiv odlagališta, kao i ja osobno. Nažalost, donošenje odluke o odlagalištu stalno se prolongira, a općina kroz to vrijeme trpi ekonomsku štetu uslijed negativne javne percepcije i medijskog izvještavanja: zašto bi netko kupovao proizvode ili zemljišta za razvoj eko-poljoprivrede ili turizma ako će se ovdje odlagati radioaktivni otpad? Uglavno, i dalje ćemo se na sve načine opirati toj ideji.

Ipak, govorilo se da bi općina kroz naknade ostvarivala materijalnu korist od odlagališta?

Pisalo se po medijima da bi općina dobivala novac na temelju naknade, no odgovorno tvrdim da nikad o tome nismo službeno informirani. Uostalom, o novcu nauštrb zdravlja ne razmišljamo i po pitanju odlagališta smo jasno kazali svoje.

Koji su prioriteti općinskih vlasti u narednom mandatu?

Poboljšanje inftastrukture, prije svega vodovode. Tu je i daljnja obnova cesta, parkova, vrtića, groblja… Dakako, treba i ubuduće pružati maksimalnu moguću podršku našim poljoprivrednicima, ali i nastaviti sufinancirati udžbenike i prijevoz učenika koji se školuju u drugim mjestima. Teret krize ne smije se nikada prebacivati na leđa građana. Naravno, i dalje ćemo s ciljem turističkog razvoja nastojati što bolje prezentirati sve naše kulturno-povijesne i prirodne atrakcije i prednosti.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više