Novosti

Kronika

Nikola Grba: Muči nas demografija

Rekao bih da u Saborskom danas živi samo 350 ljudi, od čega je Srba tek osamdesetak, kaže donačelnik Saborskog

Large 7

Predstavite se ponovno čitateljima Novosti: recite nešto više o sebi osobno i podsjetite na funkcije koje unutar srpske zajednice Saborskog i Karlovačke županije obnašate?

Rođen sam 1983. godine, oženjen sam i otac sam jedne djevojčice. Donačelnik sam općine Saborsko iz redova nacionalnih manjina, ali i predsjednik općinskog ogranka SDSS-a. Isto tako, član sam VSNM-a na razini općine, kao i potpredsjednik Vijeća na razini Županije.

S obzirom na to da su pred nama lokalni izbori te da se potkraj ljeta održava popis stanovništva, možete li se prisjetiti kakvo je po tom pitanju bilo stanje zajednice 2011. i predvidjeti kakvo će biti najesen?

Prema popisu iz 2011. godine, ova je općina imala 641 stanovnika, od čega je 139 ili 21,6 posto bilo srpske nacionalnosti. Za predstojeći se popis aktivno pripremamo, ali teško je precizirati kakvo je ovdje trenutačno brojčano stanje. Po mojoj procjeni, ljudi je puno manje, i onih hrvatskog i onih srpskog porijekla: mislim da ne griješim ako kažem da taj manjak iznosi oko 40 posto u odnosu na spomenutu popisnu godinu. Rekao bih da nas je zajedno negdje 350, od čega je nas Srba osamdesetak, dakle dvadesetak posto. Dakle, riječ je o demografski vrlo lošem podatku.

Kako bi se to moglo odraziti na položaj zajednice, hoćemo li uspjeti zadržati svoje zakonom predviđene predstavnike i institucije?

Vjerujem da ćemo i dalje u Saborskom imati svoje institucije, donačelnika, VSNM, SDSS-ov ogranak i slično, jer smo za lokalne izbore itekako spremni. A budući da je stranačka konkurencija oslabila, plan nam je uz donačelničko osvojiti i dva mandata u Općinskom vijeću.

Je li status građana srpske nacionalnosti u posljednje vrijeme bolji nego prije, odnosno kako ocjenjujete život ljudi u većinski srpskim naseljima – Blatima, Begovcu i Ličkoj Jesenici?

Što se manjinskog statusa tiče, on je sada za nas puno bolji: uređeni su svi putovi, rasvjeta je u svakom zaselku, svi imaju struju i telefon. Jedino su Blata bez vode, ali kroz dvije godine će i to valjda biti riješeno. Vodovod ipak nije lagan zalogaj, za to treba i novca i vremena. Parohijski smo dom uredili, u njemu valja još samo kupaonicu dovršiti, a planiramo ljetos obnoviti crkveni zvonik te napraviti mrtvačnicu u Ličkoj Jesenici. Za zvonik je potrebno šezdesetak tisuća kuna: Općina je već uložila tridesetak, Županija oko pet, pa valja prikupiti još tridesetak hiljada. Poslovi bi trebali započeti početkom augusta, oko Svetog Ilije. Tada je, naime, naša mjesna slava.

Kako stojite s ostalim, za život ljudi važnim djelatnostima, uslugama, aktivnostima?

Doktorica u Saborskom radi svaki dan, a u Ličkoj Jesenici je na raspolaganju srijedom između 13 i 15 sati. Pokretna trgovima ide onamo dvaput tjedno, no zato poštar stiže svakodnevno.

Kako komentirate nedavni nemili događaj s migrantima koji su zalutali u nerazminirano područje vaše općine?

Da, taj se nesretni incident zbio kada je 16 migranata ušlo u minsko polje. Pritom je jedan od njih poginuo, šestorica su teško ozlijeđena, a ostali su uspješno evakuirani i potom otpremljeni do azila. Ranjeni se još oporavljaju u ogulinskoj bolnici. To minsko polje pokraj Blata, nedaleko tzv. splitske pruge ispod masiva Kapele, inače je označeno upozorenjem, no to nesretni ljudi po mraku očito nisu vidjeli. Pretpostavljam da su tim planinskim putem htjeli doći prvo do Drežnice, a onda preko Gorskog kotara do Slovenije i dalje u Europsku uniju. I inače migranti često idu rutom Saborsko-Lička Jesenica-Blata, jer im je to najbliži put do željenog odredišta kad se prijeđe hrvatska granica s BiH.

Kako kao potpredsjednik manjinskog vijeća cijele Karlovačke županije ocjenjujete generalni položaj tog dijela naše zajednice?

U jednu je ruku taj položaj dobar, ali treba još raditi na međuljudskim odnosima, pogotovu prema povratnicima. Moramo posebno brinuti o starijima, u suradnji s Crvenim križem i drugim službama. Na sljedećoj sjednici VSNM-a postavit ću i pitanje o ponovnom pokretanju emisije namijenjene manjinskoj populaciji u sklopu programa Hrvatskog radio Karlovca. To je inače naše zakonsko pravo, no osim obećanja nije učinjeno ništa da ono opet oživi.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više