Nora Krstulović, redateljica i osnivačica portala Teatar.hr, govori za Novosti kakve posljedice koronavirus već sada ima za nezavisnu kulturu

Virus nije ozbiljno naštetio samo poduzetnicima, o čemu se stalno govori, nego i još više nezavisnim kulturnjacima na što ste upozorili u apelu, zajedno s drugima koji su se našli u sličnoj sudbini. Kakve posljedice očekujete za tu scenu?

Teško da će ijedna društvena skupina iz ove krize izaći ‘neoštećena’. Domaća nezavisna kulturna scena tu nije iznimka. Ono što je, međutim, izdvaja od drugih jest brzina kojom je osjetila posljedice krize, kao i realne procjene koliko će kriza u tom sektoru trajati. Najveći dio domaće nezavisne kulturne scene ostao je bez ikakvih prihoda u trenutku obustave svih javnih okupljanja. Pri tome ne mislim samo na umjetnike, nego i na brojne prekarne radnike bez kojih kulturni sektor ne bi postojao. Čak i ako se ova javnozdravstena kriza okonča do kraja travnja, nezavisna kulturna scena njezine će posljedice osjećati još jako, jako dugo.

Primjerice, za kazalištarce je sezona gotovo posve izvjesno završena. Tu je i oprez, da ne kažem strah, zbog kojeg će još neko vrijeme ljudi zazirati od javnih događanja. Kriza će iscrpiti i financijsku moć opće javnosti i kultura će im, bojim se, opet biti ‘luksuz’. U tim i takvim okolnostima treba misliti par koraka unaprijed. Kao što pokušavamo izolacijama smanjiti eksplozivni pritisak na zdravstveni sustav tako i promptnim pomaganjem onima kojima je već sad ugrožena egzistencija pomažemo da se problem nesolventnosti cijelog jednog sektora preko noći ne pretvori u lavinu.

HRT najavljuje da će treći program dijelom prepustiti kulturnjacima. Koliko to može pomoći?

U apelu što smo ga uputili javnosti istaknuli smo važnost održavanja vidljivosti nezavisne, ali kulturne scene općenito i u tom smislu je svako povećanje prostora za kulturu potez koji treba pozdraviti. To bi mogla biti sjajna prilika da široka javnost shvati važnost i vrijednost uloge javnog medijskog servisa. No, to nije rješenje, eventualno ohrabrenje. Problem je velik i ozbiljan i treba ga žurno početi rješavati jer će se neki ljudi doslovno sutra naći na cesti.

Koje mjere vi predlažete?

Dvije trećine mjera koje smo predložili su, nažalost, pozivanje države i jedinica lokalne samouprave da ispune svoje redovne obveze prema sektoru kulture, odnosno nezavisnoj kulturnoj sceni. Jer koliko god je tuge, sramote i bijesa u toj rečenici: to bi puno pomoglo, a ne znači nikakve dodatne troškove. No, nema sumnje da nam hitno treba i Fond solidarnosti, po uzoru na model koji najavljuje njemačka ministrica kulture, koji bi s radom morao započeti čim prije po vrlo jasnim i inkluzivnim kriterijima, jer - ponavljam - dobar dio naše zajednice već nema nikakvih prihoda.

Koliko mi je poznato, Ministarstvo kulture je od nekih strukovnih udruga zatražilo prijedloge aktivnosti koje bi pomogle, no zasad ih je odgovorio tek manji broj i to prijedlozima koji su prije mjere za opću populaciju, no za specifičnu situaciju samozaposlenih umjetnika I prekarnih radnika.

Istovremeno, brojne poduzetnike na domaćoj nezavisnoj kulturnoj sceni nitko ništa nije pitao, iako ti ljudi već godinama dokazuju da mogu uspjeti sustavu usprkos, da imaju znanja i kapaciteta i volje. I oni su stali iza ovih zahtjeva, rame uz rame s umjetnicima, zaposlenim ili samozaposlenim, prekarnim radnicima i konačno - publikom. I to je - ohrabrujuće.

Ministarstvo kulture vas nije kontaktiralo?

Nije.