>

novosti logo

Novi broj Novosti u petak na kioscima: Ministar Barišić ustaškog ministra nazivao junakom i hrvatskim mučenikom

Ministar obrazovanja Pavo Barišić u svojim je radovima ministra obrazovanja NDH i ustaškog ideologa Julija Makanca nazivao hrvatskim mučenikom, tragičnim junakom i žrtvom. ‘To je salonsko ustaštvo’, kaže profesor filozofije Josip Talanga

Novi ministar obrazovanja Pavo Barišić u svojem znanstvenom članku ‘Filozofija povijesti Julija Makanca’, objavljenom u časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 1992. godine, bez imalo zazora slavio je dubinu i ljepotu misli tog ustaškog ideologa i ministra obrazovanja u režimu Ante Pavelića, nazivajući ga ‘tragičnim junakom i žrtvom’. Prikazujući Makančev životopis i afirmirajući njegov filozofski rad na 15 stranica, Barišić je upadljivo zatajio njegovu predanost zločinačkoj ustaškoj ideji i u svojem tekstu nije ni na jednom mjestu osudio njegovu ulogu u ustaškom režimu, kao ni sam ustaški režim.

Pripadnik Ustaškog pokreta i doktor filozofije Julije Makanec odigrao je istaknutu ulogu već u prvim danima NDH, da bi 1942. postao pročelnik za duhovni odgoj u Ustaškoj mladeži, a 1943. godine i ministar narodne prosvjete NDH. Zbog toga je 1945. zajedno s ostalim uhvaćenim ustaškim ministrima bio osuđen na smrt i strijeljan. Makanec je preko svoje pozicije u Ustaškoj mladeži bio glavni tumač i propagator ideja Ante Pavelića i Ustaškog pokreta, s velikim utjecajem na ostale dužnosnike i pripadnike Ustaške mladeži, a u svojim je brojnim novinskim istupima i propagandnim brošurama otvoreno zastupao rasističke stavove i pravo zajednice na istrebljenje nepoćudnih pojedinaca.

Dao sam ostavku jer Barišić nijednom riječju u tom članku nije osudio činjenicu da je Makanec bio ideolog ndh, kaže za Novosti profesor filozofije Josip Talanga

Međutim, doktor filozofije Pavo Barišić, današnji ministar obrazovanja u vladi Andreja Plenkovića, a tadašnji ravnatelj Instituta za filozofiju, u svojem članku iz 1992. potpuno je prešutio Makančev ideološki i politički rad, reducirajući taj dio njegove biografije na tri rečenice u kojima je samo nabrojao njegove funkcije. Barišić je Makančevu filozofiju povijesti prikazao na temelju njegovih rukopisa nastalih nakon što je 1943. bio imenovan za profesora Mudroslovnog fakulteta Hrvatskog sveučilišta. Prikazujući Makančeve filozofske spise potpuno nekritički i izvan konteksta njegovog strastvenog angažmana u zločinačkom ustaškom režimu, Barišić o njemu govori u superlativima, hvali njegovu ‘veliku erudiciju’, ‘osebujan stil pisanja’ i ‘jezičnu vrituoznost s kojom odijeva svoje duboke filozofske misli’, a na više mjesta u članku eksplicitno ga naziva hrvatskim mučenikom. Barišić navodi da svoj rad piše s ciljem da Makanca otme zaboravu i ‘ukaže na sudbinu hrvatskoga intelektualca koji otpočetka svjesno ulazi u tragičnu borbu za hrvatsku samostalnost’. Na kraju pasusa u kojem objašnjava kako je Makanec još 1935. ‘svojim filozofijskopovijesnim pristupom potpuno osvijestio hrvatsku povijest kao tisućljetnu kalvariju u borbi za opstanak i državnost’, Barišić zaključuje: ‘Deset godina kasnije povorci hrvatskih mučenika pridružio se i sam Julije Makanec’. Vraćajući se istoj tezi na kraju svojeg članka Barišić je, nadalje, zaključio da je Makanec u sferi političke djelatnosti ‘neumitnim usudom povijesnoga zbivanja postao tragični junak i žrtva’.

Ni jedne jedine riječi Barišić u tom članku nije posvetio žrtvama ustaškog režima u čijem je vrhu bio njegov junak Makanec. Barišićev afirmativni članak o visokopozicioniranom pripadniku Ustaškog pokreta već tada je bio prepoznat kao skandalozan i zbog njegove objave u Prilozima profesor filozofije Josip Talanga podnio je ostavku u uredništvu tog časopisa.

- Dao sam ostavku jer Barišić nijednom riječju u tom članku nije osudio činjenicu da je Makanec bio ideolog NDH – potvrdio je Novostima Talanga, redoviti profesor i donedavni voditelj Hrvatskih studija.

Posebno je, dodao je, bio zgrožen izostankom reakcija drugih članova uredništva.

- To što se događalo nazvao sam salonskim ustaštvom – kazao nam je Talanga.

Barišićeva nekritička filozofijska rehabilitacija i afirmacija ustaškog ministra nije ostala na jednom članku iz 1992. godine, već je o Makancu održao i predavanje, a sve to bilo je samo uvod u objavu Makančeve knjige ‘Uvod u filosofiju povijesti’ koju je tada pripremao na temelju njegovih rukopisa iz NDH. U našem tekstu u najnovijem broju tjednika Novosti pročitajte detalje o tome kako je Barišić veličao Makanca u predgovoru i pogovoru knjige koju je uredio, kako se pri svojem veličanju ustaškog ministra pozivao na druge ustaške autoritete i otkrijte više o tome tko je bio Barišićev junak Julije Makanec - ustaški pandan Josephu Goebbelsu, Hitlerovom ministru narodne prosvjete i propagande.

1/2