>

novosti logo

Novinari ne žele dalje s ovakvim Ministarstvom

HND je odlučio izaći iz radne skupine za izradu novog zakona o elektroničkim medijima jer nisu usvojeni njihovi prijedlozi, a iz Ministarstva kažu da je to ‘potpuno neistinita tvrdnja’

Hrvatsko novinarsko društvo objavilo je danas kako izlazi iz radne skupine za izradu novog Zakona o elektroničkim medijima i to zato što ni jedan od njihovih prijedloga nije uvršten u nacrt novog dokumenta.

‘Mi smo u izradu novog zakona krenuli u najboljoj namjeri želeći se boriti za interese profesije i novinarskog ceha. HND je imao čitav niz sastanaka s predstavnicima ministarstva. Međutim, nakon što naši zahtjevi nisu uvaženi, mi više ne vidimo smisla da ostanemo u radnoj skupini. Da biste sudjelovali u nečemu, druga strana vas mora poštovati. Postoji neki minimum’, rekao je za Novosti predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Iz HND-a su tako napomenuli kako ne samo da se njihovi prijedlozi, a riječ je o jedinoj relevantnoj strukovnoj udruzi novinara, koja ima više od 2000 članova, nisu uvažili, već su u nekim dijelovima nacrta uvedene potpuno suprotne mjere.

Ponajviše se to odnosi na činjenicu o potrebi sprječavanja zloupotrebe javnog novca za oglašavanje. A što to znači, hrvatska javnost je imala prilike vidjeti na slučaju ‘Fimi medije’. Prema HND-ovom priopćenju, može se zaključiti kako nove mjere ne samo da sprečavaju ovakve prakse, već stvaraju uvjete za mogućnost širenja njihovog djelokruga.

Naime, prema postojećem zakonu tijela državne uprave i tvrtke u vlasništvu RH moraju 15 posto iznosa namijenjenog oglašavanju utrošiti na lokalne televizije i radija. Tako tvrtke poput HEP-a i raznih ministarstava novac za oglašavanje diskrecijskim pravom daju pojedinim medijima bez natječaja i uvida javnosti u to kako se ta sredstva kasnije koriste. To je, kako je u svom priopćenju naveo HND, i dovelo do slučaja Fimi medija, gdje su javna poduzeća i tijela državne uprave prebacivala lokalnim medijima na ime najčešće fiktivnog oglašavanja javni novac koji se kasnije koristio za predizborne kampanje HDZ-a ili privatnu potrošnju njegovih čelnika. A prema Izvješću Hrvatskog sabora o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije, podsjetili su danas iz HND-a, prošle godine su vlasnici radija i medija, s oko 14,5 milijuna kuna koje im je dodijeljeno, ‘mogli činiti što ih je volja’.

‘Javni novac se mora trošiti transparentno, a ne po kojekakvim ‘halo principima’, odnosno na poziv telefonom’, rekao je Zovko.

HND je, naime, predložio da se u novom zakonu takve aktivnosti ograniče. No Ministarstvo Nine Obuljen Koržinek odlučilo je da u novom prijedlogu ovakvo netransparentno poslovanje proširi i na proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave, tvrde u HND-u.

‘Kako bi se izbjegla neka nova ‘Fimi media’ i diskrecijske odluke o ‘promidžbi’ u medijima, javni novac treba usmjeriti u novinarstvo u javnom interesu putem transparentnih mehanizama raspodjele. Oglašavanje javnog sektora treba nazvati pravim imenom – riječ je o javnim potporama pa ih kao takve treba i razvijati’, poručili su iz HND-a.

Inače, strukovna udruga novinara na izlazak iz radne skupine odlučila se nedugo nakon što je ovog ponedjeljka ministrica Obuljen Koržinek najavila kako će prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima biti pušten u javnu raspravu za dva do tri tjedna. Ministrica je to izjavila tijekom međunarodne konferencije South East Europa Media Forum (SEEMF), gdje je istaknula i potrebu neovisnosti medija od svakog političkog utjecaja. To je, dakako, izazvalo veliku kritiku prisutnih novinara, a i u potpunoj je suprotnosti s onim što iz HND-a najavljuju da će se novim zakonom na medijskom polju zapravo omogućiti.

HND je izašao iz radne skupine jer temeljno nisu uvaženi naši prijedlozi oko Zakona o elektroničkim medijima poput depolitizacije Vijeća za elektroničke medije’, rekao je Zovko za Novosti.

Naime, osim spomenutog nastavka netransparentne dodjele javnog novca medijima i proširenja ove prakse na regionalne i lokalne samouprave, iz HND-a su tražili i da se osigura neovisnost Vijeća za elektroničke medije – tijela koje upravlja Fondom za pluralizam iz kojeg se dodjeljuju potpore za medije, da se u Fondu povećaju sredstva i utvrdi svrha javnog interesa te da se uvede obaveza donošenja redakcijskih statuta za elektroničke medije.

Kad je riječ o Vijeću za elektroničke medije – regulatornom tijelu, iz HND-a su predlagali da se umjesto dosadašnjeg načina izbora članova koje se odvija tako da Vlada predlaže, a Sabor potvrđuje, uvede profesionalizacija umjesto politizacije. HND je tražio da od šest članova i predsjednice, koliko ih Vijeće ima, dvoje predlažu upravo oni kao predstavnici novinara. Umjesto da se odrekne monopola na kadroviranje u regulacijskom tijelu, Vlada u verziji nacrta od 25. listopada ostavlja sve po starom’, objasnili su iz HND-a, osim što su promijenili dio koji se odnosi na same članove. Naime, od njih se sada traže ‘stručna znanja, sposobnosti i iskustvo u radu u području medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije, sociologije i prava’.

HND je prigovorio Ministarstvu i što nije uvrstio njegove prijedloge koji se tiču Fonda za pluralizam. Naime, u proteklih 15 godina iz ovog fonda komercijalnim elektroničkim medijima dodijeljeno je oko 500 milijuna kuna, a kvaliteta medija, kako su naglasili u HND-u, u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća.

Da je tome tako, primijetila je i ministrica na spomenutoj konferenciji, rekavši kako je u daljnjem razvoju medijskih politika ‘naglasak na podizanju kvalitete medija’. No jedno je govoriti, a drugo činiti. Njezino ministarstvo tako ovaj put u nacrt zakona nije unijelo prijedlog HND-a da se ‘50 posto sredstava Fonda namijeni onim medijima koji su, u skladu sa svojom svrhom i zakonskim utemeljenima, orijentirani isključivo na ispunjavanje javnog interesa i izvršavanje demokratske funkcije medija i novinarstva’.

Iz HND-a su tako poentirali da se ova udruga vodi ‘odgovornošću za razvoj novinarstva, javne rasprave i ukupnog medijskog prostora u Hrvatskoj, dok ovakav nacrt prijedloga Zakona o elektroničkim medijima, donosi samo mučni nastavak postojećeg stanja i nagomilanih problema’. Zovko je napomenuo kako će HND i tijekom javne rasprave ponoviti svoje zahtjeve. ‘To je najmanje što u ovom trenutku možemo učiniti’, rekao je Zovko.

Iz Ministarstva kulture su nam pak potvrdili kako su dobili obavijest HND-a o istupanju iz radne skupine te su ih pozvali da kao krovna udruga novinara afirmativno i u dijalogu nastave iznositi svoje prijedloge.

‘Potpuno je neistinita tvrdnja iz priopćenja HND-a da nijedan prijedlog HND-a nije uvažen, što mogu potvrditi i ostali članovi Radnje skupine’, optužili su HND iz Ministarstva kulture te dodali kako je Ministarstvo usvojilo najveći broj primjedbi koje je moglo.

Iz Ministarstva su tako, na primjer, rekli nam da su ‘vezano uz zahtjeve oko promidžbe tijela državne uprave i sredstava za njihovu promidžbu, na zahtjev HND-a isključene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, napomenuli su i kako se ‘sukladno prijedlogu HND-a za sprječavanje zlouporabe javnog novca u Nacrtu Zakona predlaže transparentniji način dodjele sredstava za financiranje proizvodnje i programa regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija tako da se ta tijela obvezuju na dodjelu sredstava temeljem javnih poziva i na temelju javno objavljenih kriterija’.

Kad je pak riječ o redakcijskim statutima, poručili su da to pitanje ‘nikako ne može biti uređeno u Zakonu o elektroničkim medijima’ jer je to regulirano Zakonom o medijima, no rekli su da je ‘pojačana obveza postojanja istoga i prilikom davanja koncesija ako se radi o pravnoj ili fizičkoj osobi koja je istu već koristila’. Iz Ministarstva su demantirali i druge navode HND-ovog priopćenja te ponudili objašnjenja zbog čega neki njihovi prijedlozi nisu utvrđeni.

A što se točno nalazi u novom nacrtu Zakona o elektroničkim medijima te jesu li i koji su zahtjevi HND-a ispunjeni, javnost će imati priliku vidjeti kad počne javna rasprava.

1/1