>

novosti logo

Društvo Društvo

Novo zajedništvo u Jajcu

Konferencija muzejskih radnika iz memorijalnih muzeja posvećenih NOB-u: Muzeolozi iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije složili su se da se samo koordiniranim radom može smanjiti prostor za manipulacije svijetlim razdobljem zajedničke nam historije

Muzeji slavne prošlosti naroda i narodnosti Jugoslavije, njihova zajedničkog sudjelovanja u Narodnooslobodilačkoj borbi, od devedesetih su uglavnom prepušteni zaboravu i propadanju, baš kao i memorijalni kompleksi u čast žrtvama fašizma i nacizma. Oni koji su još u kakvom-takvom stanju mogu to ponajprije zahvaliti entuzijazmu svojih zaposlenika, pri čemu ne treba smetnuti s uma da takve objekte politika zna koristiti pri pokušajima revidiranja povijesti, ali i kako bi se novija povijest svoga naroda prikazala kao nastavak antifašističke borbe, no u opreci s historijom onih s kojima se sukobljavalo potkraj prošlog stoljeća.

- Ne samo da smo potisnuli i zaboravili svoje sudjelovanje u Drugome svjetskom ratu, po čemu smo bili svjetski relevantni, nego smo u maniri najcrnjeg revizionizma pretvorili to u kontranarativ, koji je protiv nas samih - smatra Dubravko Lovrenović, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kojemu je pripala čast da održi uvodni govor na konferenciji muzejskih radnika iz memorijalnih muzeja posvećenih NOB-u.

Konferencija pod nazivom ‘1945-2015: muzeološke apologije (dis)kontinuiteta’ održana je 28. i 29. novembra u Jajcu, a okupila je muzeologe iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije, što je bio prvi njihov skup na tu temu nakon raspada SFRJ.

Ispred Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Lovrenović se založio za inicijativu hrvatskog povjesničara Ive Goldsteina da se najreprezentativniji spomenici iz NOB-a predlože za zaštitu UNESCO-a.

- Ta je inicijativa u Bosni i Hercegovini stavljena pod znak pitanja od strane predstavnika jednog naroda, jer ideja zajedništva u bilo kojem obliku ne ide u prilog aktualnoj političkoj klimi. Politici kakva se danas vodi potrebni su krv i razdvajanje. Nije joj potrebna vrsta sjećanja koju nude muzeji NOB-a - kazao je Lovrenović.

Organizatorica konferencije Nataša Jagdhuhn, koja priprema doktorat na temu muzealizacije Drugoga svjetskog rata nakon raspada Jugoslavije, primjećuje različite tendencije na području kojim se bavi.

- Narodnooslobodilačka borba dobiva novo značenje kroz sočivo posljednjeg rata. Uz muzejske postavke o NOB-u, u pojedinim muzejima prezentiran je i posljednji rat. Najveće štete pretrpjeli su muzeji NOB-a u Bosni i Hercegovini, koji su uglavnom oštećeni ili u potpunosti devastirani i pokradeni, a u nekima od njih, primjerice u onome na Sutjesci, bile su smještene vojne jedinice – istaknula je.

Ipak, izlaganja predstavnika muzeja koji obrađuju NOB ili pojedine događaje iz te borbe daju prostora optimizmu. Tako su u BiH obnovljeni neki od najvažnijih muzeja, među njima i Muzej AVNOJ-a u Jajcu, Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću i Muzej 25. maj u Drvaru. I muzeji i spomenički kompleksi u Srbiji i Hrvatskoj bilježe sve veći broj posjeta.

Drago Trninić govorio je o obnovi drvarskog Muzeja u kojem je savjetnik i o tome što je ta ustanova prije ratova devedesetih značila Drvaru i BiH.

- Muzej u Drvaru, kao i brojni drugi muzeji NOB-a u Jugoslaviji, nekada je živio samo od posjeta. Primjerice, naš je muzej 1985. dao jednu plaću cijelom kolektivu drvarske firme Grmeč, koja je tada imala sedam hiljada radnika. Zamislite tu situaciju, da jedan muzej može financirati toliko radnika! Jedan od prvih muzeja uništenih u ratu bio je naš u Drvaru: zgrade su razorene, a eksponati i umjetnička djela pokradeni. Titova uniforma, jedna od četiriju originalnih, završila je u Beogradu, da bi potom bila prodana u Montrealu za deset hiljada dolara - rekao je Trninić.

Muzej u Drvaru, u koji je svojedobno dolazilo pola milijuna posjetitelja godišnje, obnovljen je 2007. uz pomoć USAID-a. Lani su ga razgledale četiri tisuće posjetitelja.

- Danas radimo zahvaljujući entuzijazmu i snalažljivosti. Puno toga ovisi o lokalnoj politici, pa se može reći da smo prepušteni na milost i nemilost općinskim funkcionerima. Kad bi nama, muzealcima, dopustili da odlučujemo o području svog rada, mi bismo se lako dogovorili, o čemu najbolje govori postav izložbe u Auschwitzu. Bio sam predstavnik BiH u komisiji zemalja bivše Jugoslavije koja je dogovarala taj projekt. Radili smo na tome tri do četiri godine, a kad je dogovor postignut i kad je došao trenutak da se obnovi Paviljon 7 tako što će države uložiti pet milijuna maraka (oko 2,5 milijuna eura), sve je stalo i tako stoji već dvije godine - kaže Trninić.

Govorio je i o pritiscima na muzealce neposredno nakon rata u BiH; radio je tada u muzeju u Banjaluci gdje su, tvrdi, od njega zahtijevali da povuče izložbu o Drugome svjetskom ratu, čak su mu prijetili smrću.

- Politika od muzeologije traži da podredi narativ aktualnim političkim prilikama. Jedno je politika, a drugo historija i to svim muzeolozima uvijek mora biti na pameti. Ako ne radite svoj posao onako kako vam savjest nalaže, ako svoj muzej gurnete u politiku, gotovi ste - zaključio je Trninić.

Muzeolozi iz Srbije govorili su o stanju struke u svojoj zemlji. Memorijalni kompleks Kadinjača na Konferenciji je predstavljala Slavica Stefanović.

- Devedesetih se godina u muzeje i spomen-područja NOB-a nije ulagalo ništa i bilo je teško postići da naš kompleks opstane. Svaki spomen NOB-a tada je bio izložen poruzi, a naš rad je bio izolovan. Prosečnih 200.000 posetilaca godišnje svelo se na deset hiljada. Sa gradskog trga u Užicu u to je vreme skinut i Kršinićev spomenik Titu. Spomeničke figure na Kadinjači su ruinirane, kao i sam spomen-dom. U tom ludom vremenu uspeli smo da sačuvamo sve predmete, a projekat konzervatorsko-restauratorskih radova realizovan je tek 2011. i 2012. godine - rekla je Slavica Stefanović.

Kompleks na Kadinjači, kao i brojni drugi muzeji i spomenička područja, i danas muku muči s financiranjem. Tako je Kadinjača novac dobivala od Ministarstva za socijalna pitanja i Ministarstva trgovine, ali ne i od Ministarstva kulture Srbije.

- Teško je dobiti novac. Da biste ga dobili, morate imati vezu s politikom, a ako nemate, nećete ništa dobiti. To svi vi znate - obratila se Slavica Stefanović prisutnim kolegama.

Na Konferenciji su govorili i muzeolozi iz Bihaća, Beograda, Prijedora, Lipe… Priča je uglavnom svagdje ista, a svodi se na poteškoće u financiranju, na uplive politike u rad muzeologa i dirigirani zaborav, koji se očituje i u činjenici da osnovnoškolci i srednjoškolci posjete muzejima posvećenima NOB-u rijetko imaju u školskom planu i programu. Na predstavnicima muzejske struke, zaključeno je, ostaje da se povežu i koordinirano i kontinuirano rade kako bi smanjili prostor za manipulacije jednim od svijetlih razdoblja zajedničke nam historije te mu osigurali mjesto kakvo mu pripada.

1/2