Novosti

Društvo

Nuklearna utakmica, 2. poluvrijeme

Nastavljaju se protesti zbog odlagališta otpada iz NE Krško: Ako je BiH u ičemu jedinstvena, onda je to u protivljenju odlagalištu otpada u susjednom Dvoru

Qp00kj289v506zvoksm6nmm75nc

Ironičan natpis na ulasku u Dvor (foto Boris Ščitar/PIXSELL)

Zeleni klub grupe poslanika Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske na prošlomjesečnoj je sarajevskoj konferenciji unisono neprihvatljivom proglasio mogućnost izgradnje skladišta i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada te istrošenog nuklearnog goriva na mikrolokaciji bivše vojarne Čerkezovac u općini Dvor. U nedostatku neke druge lokacije, ondje bi se do 2023. dopremala polovica radioaktivnog otpada iz NE Krško, što je prema međudržavnom ugovoru između Hrvatske i Slovenije iz 2002. obaveza Hrvatske elektroprivrede kao 50-postotnog vlasnika nuklearke.

Za Bosnu i Hercegovinu lokacija je sporna jer se nalazi na samoj granici i u blizini Novog Grada, ali i zato jer su tamošnji fakultetski profesori i stručnjaci ocijenili da Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koju je Vlada RH donijela prošle godine, ne ispunjava osnovne kriterije. Zbog geoloških i hidroloških značajki prostora odlagalište bi ugrozilo park prirode Una i nacionalni park, onemogućilo turizam i proizvodnju zdrave hrane. Ne samo to, međudržavni nesporazum što se pomalja nakon konferencije sadrži nisku optužbi da hrvatski postupci vezani uz odlagalište nisu u skladu s međunarodnim direktivama jer se ignorira učešće javnosti, zanemaruje štetni prekogranični utjecaj i ugrožavaju zone zaštićene u okviru Europske mreže Natura 2000 u pojasu rijeke Une.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, najavio je čak opciju međunarodne arbitraže ako Hrvatska ne izuzme Čerkezovac kao potencijalno skladište radioaktivnog otpada.

- Hrvatska nas još uvijek nije, u skladu s Espoo konvencijom, obavijestila o namjeri da uspostavi skladišta u neposrednoj blizini naše granice, niti je na bilo koji način omogućila javnosti BiH sudjelovanje u postupku izrade svoje strateške studije. Razumijemo potrebu da Hrvatska riješi problem skladištenja nuklearnog otpada, ali ne prihvatamo da to bude uz našu granicu i da na taj način budemo žrtve političkih odluka - kazao je za Novosti Jasmin Emrić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i jedan od organizatora sarajevske konferencije.

Praksa je, dodaje Emrić, da se radioaktivni i nuklearni otpad skladišti i odlaže na mjestu nastanka, a to bi bilo u Sloveniji. Njegov stav dijeli saborski zastupnik Darinko Dumbović. On je sudjelovao na konferenciji kao pridruženi solidarni član i gradonačelnik Petrinje, kako bi se informirao o stavovima građana koji žive na drugoj, desnoj strani Une. Čudi ga šutnja ministarstava, ali i hrvatske vlade o ovom pitanju.

Na nekoliko naših dopisa upućenih hrvatskim institucijama u vezi ovog problema tek je iz drugog puta uopćeno reagirao Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško (Fond NEK), koji bi trebao ravnati budućim odlagalištem. Fond ne odbacuje mogućnost ni da bi se projekt slovensko-hrvatskog zajedničkog odlagališta nuklearnog otpada mogao realizirati u Vrbini u općini Krško. O pronalasku rješenja Koordinacijski odbor trebao bi izvijestiti u rujnu 2019., kažu iz Fonda.

Dotad, stanovnicima Pounja s obje strane granice ostaje prosvjedovati, iako je svoje protivljenje Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada više od pet hiljada stanovnika općine iskazalo još 2014. putem ukupno devet građanskih zborova. U srijedu je u Dvoru održan još jedan prosvjed, ali se pretvorio u nervozni politički sukob s mirisom hajke, jer je na njemu Dumbović oštro napao saborske zastupnike SDSS-a, iako se općinski načelnik Nikola Arbutina iz ove stranke izjasnio protiv odlaganja otpada.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više