>

novosti logo

O hrvatsko-srpskim odnosima iz gospodarske perspektive

Iako su politički odnosi Hrvatske i Srbije loši, oni gospodarski su sve bolji, a trgovinska razmjena se posljednjih godina udvostručila, zaključili su se učesnici rasprave ‘Hrvatsko-srpski odnosi iz gospodarske perspektive’, održane 5. decembra u prostorijama SKD ‘Prosvjete’ u Zagrebu. Skup je organiziran pod pokroviteljstvom zaklade Friedrich-Ebert Stiftung (FES).

Učesnici tribine, Aleksandar Radovanović, šef centra za regionalnu suradnju iz Privredne komore Srbije (PKS), Goran Masnec, viši stručni savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Miljenko Pivac, predsjednik uprave mesne industrije Pivac i odskorašnji većinski vlasnik Kraša, Milan Ćulibrk, glavni urednik tjednika NIN, i Ivo Usmiani, čelni čovjek Jadranskog galenskog laboratorija, iz svojih su aspekata analizirali postojeću situaciju.

Loše politike u svemu ne vide priliku za boljitak građana, istaknuli su učesnici rasprave. Nastojanja državnih politika da gospodarstvo koriste za svoje interese dokazuju drastično različiti podaci statističkih ureda dviju zemalja o ulaganjima i trgovinskoj razmjeni. Oni su i beskorisni zbog različitih metoda knjiženja i činjenice da novac srpskih ulagača u uvjetima globalizirane ekonomije u Hrvatsku može doći iz trećih zemalja, recimo s Cipra.

Miljenko Pivac istaknuo je da njegova kompanija zadnjih sedam godina posluje u Srbiji, a naročito od ulaska trgovačkog lanca Lidl.

- Izvoz nam raste na proizvodima kao što su dalmatinski pršut ili dalmatinska panceta, a zbog problema sa svinjskom kugom u okolnim zemljama, raste potreba za svježim mesom u Srbiji koja je zanimljiva svim normalnim hrvatskim gospodarstvenicima. Na tom najvećem tržištu bivše Jugoslavije ne moram objašnjavati što je dalmatinski pršut, za razliku od Njemačke - rekao je Pivac i dodao da političari zbog jeftinih političkih bodova stvaraju kaos u privredama dviju zemalja.

- Srpski privrednici imaju osećaj zatvorenosti hrvatskog tržišta po pitanju plasmana roba, ali i ulaganja - rekao je Aleksandar Radovanović, podsjećajući na neuspješne pokušaje investicija zbog ekonomskih i političkih razloga.

- Zbog visokog PDV-a, visokog poreza na dobit i visoke troškove radne snage u Hrvatskoj, Srbiji se više isplati da ulaže u Makedoniju, Albaniju ili Crnu Goru - rekao je Radovanović, koji je ukazao i na probleme kod uvoza robe u Hrvatsku.

- Pred hrvatskom granicom stoji kolona šlepera od 15 kilometara, dok je pred srpskom duga pet kilometara. Za razliku od srpskih inspekcija koje rade od 0 do 24 sata, hrvatske rade osam sati, a vikendom uopće ne rade - rekao je on.

Spor ulazak kamiona u Hrvatsku Goran Masnec objasnio je rigoroznim kontrolama šlepera koje su osmišljene u Bruxellesu i činjenice da se u blizini prijelaza sa Srbijom nalaze migrantski kampovi.

- Hrvatskim tvrtkama je Srbija iznimno zanimljiva za ulaganja jer, uz sve sličnosti koje nas vežu, ta zemlja ima pristup tržištima Zajednice nezavisnih država (ZND), odnosno zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza koje su Zagrebu relativno nedostupne zbog politike EU. Pristup Srbije tržištima bivšeg SSSR-a vrlo je bitan i za Jadranski galenski laboratorij, koji već duže vrijeme ima pogone u toj zemlji i koji je proizvodnjom tableta i pilula zauzeo svoj dio srpskog tržišta - rekao je Ivo Usmiani, ističući planova proširenja na tržište ZND-a.

Na ulogu medija u razvoju ekonomskih odnosa ukazao je Milan Ćulibrk.

- Takmičenje srpskog i hrvatskog preduzetnika oko preuzimanja Kraša mediji su predstavili kao pravi rat. U Hrvatskoj se pisalo kako Srbin pokušava osvojiti Kraš, a preuzimanje od strane braće Pivac smatra se nacionalnom pobedom, iako je kompanije registrovana na Kipru. S druge strane, srpski tabloidi su pisali kako hrvatski nacionalisti ne dozvoljavaju Srbinu da kupi hrvatsku kompaniju - rekao je Ćulibrk, koji se osvrnuo na socijalnu distancu između Hrvata i Srba.

- U Srbiji posluje oko 200 kompanija iz Hrvatske. One su pametno postupile što nisu menjale brendove koje su kupile. Srpskim građanima ne pada na pamet da Štarkovu čokoladnu bananicu proizvodi Emil Tedeschi. Srbin uzima Smoki kao srpski proizvod. Da mu netko nametne da je to hrvatski proizvod, osetilo bi se u prodaji - rekao je Ćulibrk.

Raspravu je vodio Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a skup su otvorili potpredsjednik ‘Prosvjete’ Siniša Tatalović i Turkan Karakurt iz FES-a. Razgovor o gospodarskim odnosima dvije zemlje drugi je od tri skupa koji se u okviru istog projekta održavaju u Beogradu i Zagrebu. Jesenas su održani skupovi o historijskim prijeporima, a početkom godine održat će se skup o odnosima u kulturi.

1/1