Novosti

Kultura

Oбиљeжeнo 30 гoдинa Биjeлe пчeлe

Лист зa сву дjeцу, aли и зa oдрaслe, слaви jубилaрни тристoти брoj жeлeћи нajмлaђим гeнeрaциjaмa прeниjeти српску културу, бaштину и ћириличнo писмo, кao диo културнe трaдициje кoja припaдa свим грaђaнимa Хрвaтскe

Large pcela 3

Vjerni čitaoci Bijele pčele

Prvih 30 godina izlaženja i 300 brojeva Bijele pčele, lista za svu djecu, kako stoji u naslovu, obilježeno je 27. novembra u riječkoj Dječjoj kući tribinom u organizaciji riječkog pododbora SKD-a "Prosvjeta", ujedno i izdavača lista. Tom prilikom istaknuta je uloga koju časopis i danas ima u prenošenju srpske kulture i baštine, kao i ćiriličnog pisma najmlađim generacijama. Zapravo i onim malo ili malo više starijim pojedincima koji nisu učili ćirilicu ili su je sticajem okolnosti zaboravili.

Na tribini, koju je moderirala nova izvršna urednica lista Katarina Bošnjak, naglašeno je i da se na stranicama lista nalazi kvalitetan sadržaj koji novopečenim čitačima približava svijet književnosti, umjetnosti, kulture, a istovremeno ih educira, povezuje i razvija osjećaj identiteta. Iako su se od 1994. godine, kada je izdavanje lista pokrenula njegova prva urednica Tatjana Oluić Musić, medijski i tiskarski trendovi promijenili, Bijela pčela u svom je izdavačkom kontinuitetu dosegla svoj jubilarni, tristoti broj kojem se, kao i onom prvom, raduju djeca diljem Hrvatske.

- Bijela pčela, iako poseban značaj ima za djecu koja se školuju po manjinskim obrazovnim modelima, namijenjena je uistinu svima - naglasio je arhivski savjetnik i predsjednik VSNM-a Primorsko-goranske županije Zoran Stanković.

– Kod našeg lista nema isključivosti ili zatvaranja u krugove manjinske zajednice. Ako Bijela pčela dođe u 150 škola, do ljudi koji žele da nauče još jedno pismo, onda je svaki njen broj i primjerak vrijedan - rekao je i naglasio da je časopis poslužio kao temelj za druge edukativne aktivnosti, kao što su programi učenja ćirilice.

- Oni su namijenjeni djeci jer bez njih ništa što mi odrasli radimo nema smisla. Također, cilj lista je da pokažemo da je ćirilica dio kulturne tradicije u Hrvatskoj i da ona pripada svim građanima - kazao je Stanković.

Na tribini su iskustva iznijeli i brojni autori dječjeg sadržaja i predstavnici riječkih dječjih listova koji su se složili da štampani primjerci zadržavaju svoju ulogu u dječjem obrazovanju.

- Ovakva izdanja važan su didaktički materijal, posebno za djecu manjinskih zajednica kojoj jezično i kulturno prilagođen sadržaj nije uvijek lako dostupan - rekla je Tiziana Dabović, glavna urednica dječjeg lista Arcobaleno, koji na talijanskom jeziku izlazi od 1948. godine.

- Arcobaleno, tada Il Pioniere, pokrenut je u vrijeme kada je nedostajalo priča koje bi učitelji mogli dati djeci na čitanje. Njega danas čitaju djeca u svim talijanskim školama u Istri, Rijeci i dijelu Slovenije. Uvijek ih najviše zanima ono što oni rade. Zato je objavljivanje njihovih radova velika motivacija za novo stvaralaštvo - napomenula je Dabović.

Sudionici tribine o Bijeloj pčeli

- Djecu je u doba ekrana nužno usmjeriti na kvalitetno papirnato štivo, kao i prilagođenom ilustracijom objasniti složene koncepte na najjednostavniji način, složili su se učesnici tribine, urednik Brickzinea Kristian Benić i riječka ilustratorica i autorica Nena Pavelić.

A kako je Bijela pčela prevashodno list za svu djecu, uz prigodnu izložbu o historiji i dostignućima lista, rođendansko slavlje muzičko-recitatorskim programom uveličala je i dječja sekcija Folklornog ansambla "Sv. Nikola". Dodajmo tome i da je nova likovna urednica Katarina Kožul.

Za komentar jubileja zamolili smo i odskorašnjeg predsjednika "Prosvjete" Nikolu Vukobratovića.

- Bijela pčela je naš dugotrajni i već poznati proizvod specifičan po tome što je usmjeren na najmlađe i u tom smislu nam je jubilej važan kao Društvu. To je i dobra najava da i ubuduće radimo na njegovom aktualiziranju, kako bi dalje bio prihvatljiviji i atraktivniji mlađoj publici i kako bi igrao ulogu koju je igrao do sada, obraćanjem našoj najmlađoj populaciji koje je najizloženija asimilaciji. Tim nastojanjima jačamo važan segment našeg Društva, s obzirom na to koliko smo kao Srbi relativno stara populacija. Ta činjenica dodatno stiče važnost Bijele pčele u budućnosti – objasnio je Vukobratović.

Viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Natalija Koprenica također nam je istaknula važnost Bijele pčele kao dobrodošlog sredstva za pomoć u nastavi srpskog jezika.

- Znam da se radovi naših učenika često objavljuju u Bijeloj pčeli, što je njima jako važno, kao i drugoj djeci koja mogu dobiti uzor za daljnji rad. Djeca čitajući Bijelu pčelu uče ćirilicu u praksi - kazala nam je Koprenica.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više