>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Ana Brakus

Obiteljaški zakon

Iz riječi Krešimira Planinića očito je da Markićkin krug želi preoblikovati Obiteljski zakon tako da se ukine pravo na posvajanje izvanbračnim zajednicama, kako se njime putem tužbi za diskriminaciju ne bi koristili istospolni parovi

Barem jedan istospolni par u ovoj je godini, kako su pouzdano doznale Novosti, predao zahtjev za posvajanjem djeteta. Par je to učinio znajući da takav zahtjev ne potpada pod trenutni zakonodavni okvir, jer im to pravo nije omogućeno Zakonom o životnom partnerstvu, no činjenica da je postojeći Obiteljski zakon iz 2015. godine dozvolio posvajanje izvanbračnim partnerima ostavlja istospolnim partnerima mogućnost pokretanja sudskog postupka zbog diskriminacije temeljem seksualne orijentacije. Takve su pravne bitke dugotrajne i najvjerojatnije završavaju pred Europskim sudom za ljudska prava, no izgleda da su dežurni oponenti jednakopravnosti, okupljeni oko udruge U ime obitelji Željke Markić, svjesni takve mogućnosti i da je jedna od njihovih prikrivenih intencija u preoblikovanju Obiteljskog zakona, koje je pokrenula ministrica Bernardica Juretić, da to spriječe.

Znamo da u Hrvatskoj postoje lgbt pojedinci, pojedinke i parovi koji su podnosili zahtjeve za posvajanjem, potvrdio nam je Daniel Martinović iz udruge Dugine obitelji

Na čelu radne skupine za izradu nacrta novog Obiteljskog zakona nalazi se dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta Dubravka Hrabar koja je, uz još nekolicinu članova skupine, bliska udruzi U ime obitelji, a direktno iz te udruge u radnu skupinu instaliran je najbliži Markićkin suradnik Krešimir Planinić. Dok su se Hrabar i ostali članovi radne skupine posljednjih dana silno trudili zakamuflirati svoje motive za umanjivanje prava izvanbračnih zajednica, Planinić je gostujući na HTV-u prošle nedjelje u emisiji ‘Iza zavjese’ Tihomira Dujmovića otkrio zašto im je to toliko važno. Na pitanje Josipa Jovića o tome koliko su prava izvanbračnih parova povezana s onima istospolnih, Planinić je ovako odgovorio: ‘Vi vjerojatno mislite na jednu nedavnu presudu Europskog suda za ljudska prava, a to je ‘Pajić protiv Hrvatske’, koja kaže da ako dajete neko pravo, na primjer pravo na posvojenje, da bi tada to pravo trebalo prenijeti i na druge zajednice koje postoje, a to je istospolna zajednica. Time bi zapravo na mala vrata, ne na mala nego na velika vrata, uveli posvojenje djeteta istospolnim parovima. Eto, to je tema o kojoj možete promišljati. Je li dobro propisati da izvanbračna zajednica na jednaki način kao i bračna posvaja dijete?’

Iz njegovih je riječi očito da je Markićkinom krugu ljudi u radnoj skupini važno preoblikovati Obiteljski zakon na način koji bi ukinuo pravo na posvajanje izvanbračnim zajednicama, a time automatski umanjio i šanse za uspjeh tužbi za diskriminaciju koje bi pokretali istospolni parovi. Daniel Martinović iz Duginih obitelji, udruge koja se bori za prava LGBT roditelja, rekao nam je da u udruzi smatraju da bi pravo na posvajanje trebali imati kako izvanbračni i bračni parovi, tako i istospolni, naravno, imajući na umu najbolji interes djeteta.

- U praksi znamo da u Hrvatskoj postoje LGBT pojedinci, pojedinke i parovi koji su podnosili i podnose zahtjeve za posvajanjem - potvrdio nam je Martinović, dodajući da postoje i djeca koju su posvojili pojedinci, a sada žive s LGBT roditeljima.

Martinović naglašava da će želja za roditeljstvom kod onih koji je imaju ostati nepromijenjena neovisno o izmjenama Obiteljskog zakona te da su se za to spremni boriti.

- Ako dođe do ograničavanja naših prava, mi smo spremni ići do kraja, ako treba i do institucija poput Europskog suda za ljudska prava - poručuje Martinović.

Upravo to se, kako je svojom izjavom otkrio Planinić, želi spriječiti jer bi ukidanjem prava na posvajanje izvanbračnim zajednicama, s kojima su u sudskoj praksi istospolne zajednice uspoređivane, diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije postalo teže dokazivati. Njegova izjava upadljivo odudara od onoga što je za prošli broj Novosti izjavila Dubravka Hrabar, kada je na naše pitanje o povezanosti izmjena Obiteljskog zakona sa Zakonom o životnom partnerstvu odgovorila riječima: ‘Ne, to nema veze jedno s drugim.’

Presuda ‘Pajić protiv Hrvatske’, koju ističe Planinić, odnosi se na slučaj državljanke Bosne i Hercegovine Danke Pajić, koja je 2011. godine Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj podnijela zahtjev za privremeni boravak u Hrvatskoj u svrhu spajanja obitelji. Policijska uprava je tome odbila udovoljiti s obrazloženjem da prema Zakonu o strancima, koji je tada važio, istospolna zajednica ne predstavlja obitelj. Uz isto obrazloženje Upravni sud u Zagrebu odbio je tužbu, a u konačnici je Pajić odbijena i na Ustavnom sudu. Pajić je, naposljetku, ostvarila pobjedu na Europskom sudu za ljudska prava. Sud je dosudio da njezin odnos zbog stabilnosti veze u kojoj se nalazi potpada pod konvencijski pojam obitelji, istaknuvši da je važeći Zakon o strancima diskriminatoran jer predviđa različito postupanje u odnosu na istospolne i heteroseksualne parove. Kako je Novostima potvrđeno iz Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava, presuda je postala konačna u svibnju ove godine, a Republika Hrvatska je Danki Pajić morala isplatiti deset tisuća eura odštete.

Zanimljivo je da se na portalu udruge U ime obitelji Željke Markić i Krešimira Planinića prilikom pisanja o ovoj presudi tvrdilo da ona ‘gura Republiku Hrvatsku korak bliže ozakonjenju surogatstva’, što ukazuje ili na potpuno nepoznavanje pravnih odredbi i sudske praske ili na, vjerojatnije, manipuliranje informacijama sa svrhom zastrašivanja. U slučaju ‘Pajić protiv Hrvatske’ riječ je isključivo o pravu na spajanje obitelji, koje je u ovom trenutku, zahvaljujući pravima koja proizlaze iz Zakona o životnom partnerstvu, zakonski moguće ostvarivati. Međutim, da spomenuti zakon u međuvremenu nije usvojen, presuda ‘Pajić protiv Hrvatske’ tražila bi izmjene diskriminatornog Zakona o strancima, jer je to snaga presuda na Europskom sudu za ljudska prava.

Zakon o životnom partnerstvu danas istospolnim zajednicama pruža gotovo potpunu jednakopravnost s bračnim zajednicama, izuzev prava na posvajanje. Konzervativne udruge koje usko surađuju s Katoličkom crkvom često izražavaju ogorčenje tom činjenicom, jer je taj stupanj prava suprotan njihovoj želji izraženoj na homofobnom referendumu kojim je brak ustavno definiran kao zajednica muškarca i žene. Da se s tim ogorčenjem neće tako lako pomiriti sugeriraju i teze radne skupine za izradu novog Obiteljskog zakona, u kojem bi izvanbračne zajednice mogle biti kolateralne žrtve prikrivene namjere da se onemogući jednakopravnost istospolnih zajednica. No i pripadnici LGBT zajednice, koji su na korak do jednakopravnosti teško došli, još će teže biti voljni zakoračiti unatrag.

1/1