Novosti

Društvo

Objesi diplome o Hrast

Magistrica s Cambridgea i Kingstona ne može predavati glazbeni odgoj u domaćim osnovnim školama: Iako je završila Muzičku akademiju i obrazovala se na dva britanska sveučilišta, Helena Dukić bi za rad u osnovnoj školi morala polagati solfeggio i još 14 ispita

Yekbh347iqos7dlftqv0ehr99t3

Na stručni simpozij smije, u osnovne škole ne – Helena Dukić

Hrvatska je zemlja znanja. Odnosno točnije, Hrvatska želi biti zemlja znanja. Ili, još točnije, Hrvatska bi deklarativno željela biti zemlja znanja. Posebno ta načelna deviza vrijedi nakon zadnjeg preslagivanja vlasti, kad je jedna, do jučer opozicijska stranka prešla u pozicijske redove opravdavajući okretanje kaputa borbom za obrazovanje. HNS je pritom dao i ministricu Blaženku Divjak, koja treba izgurati kurikularnu reformu te postaviti Hrvatsku na europsku i svjetsku mapu u obrazovnom resoru, s obzirom na to da zagrebačko Sveučilište – kao najpriznatije u Hrvatskoj – ove godine nije ni među 500 najboljih u svijetu po tzv. šangajskoj listi, na kojoj je Cambridge treći, a svoje mjesto iznad pronašli su i beogradski i ljubljanski univerzitet.

Kako izgleda hrvatska stvarnost prilično dobro možemo vidjeti na primjeru Helene Dukić. Nakon upisane zagrebačke Muzičke akademije ta je djevojka, želeći proširiti znanje, otišla trbuhom za kruhom i to ni manje ni više nego na čuveni Cambridge. Inteligentno razmišljajući da u Engleskoj može naučiti još više nego u Zagrebu, bacila se na studij i na prestižnom sveučilištu, ne zanemarujući pritom ni zagrebačku Akademiju. Trebao je veliki trud, ali je na kraju uspjela završiti i jedan i drugi studij: u Zagrebu je tako stekla diplomu sveučilišne prvostupnice sa završenim studijem klavira, a u Cambridgeu sličnu visokoškolsku kvalifikaciju Bachelor of Arts.

Otišla je još korak dalje pa na prestižnom Kingstonu, također u Velikoj Britaniji, diplomirala i stekla titulu Master of Music, čime je završila magistarsko obrazovanje. Dalje može samo na doktorat. Budući da je i ona čula da je Hrvatska zemlja znanja, odlučila se vratiti u Zagreb i početi raditi u struci. Nostrificirala je diplome i podnijela zahtjev za priznavanje kvalifikacija kako bi mogla predavati u osnovnim, srednjim i glazbenim školama.

- Očekivala sam da će mi možda nedostajati neki predmeti vezani uz pedagoški dio školovanja, određene metodike, didaktike i slični. Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdalo mi je rješenje prema kojem, da bih regulirala profesiju učiteljice u osnovnoj školi, profesorice u srednjoj i nastavnice stručnih predmeta u glazbenoj školi, moram položiti još 15 dodatnih ispita i to s područja glazbene pedagogije, među kojima je velika većina stručnih predmeta poput solfeggija ili harmonije na klaviru, koji su sastavni dio mog obrazovanja. Da ih nisam položila još na prvim godinama studija, nikako ne bih mogla diplomirati pa ne vidim razloga da ih ponovno polažem jer bi me to koštalo vremena i novca - objašnjava Helena Dukić.

Uoči Nove godine stiglo joj je takvo rješenje koje potpisuje državni tajnik Hrvoje Šlezak, inače član ultrakonzervativne stranke Hrast, na osnovu mišljenja – slijedi puni naziv – ‘Stručnog povjerenstva za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije učitelja glazbene kulture u osnovnoj školi, nastavnika glazbene umjetnosti u srednjoj školi i učitelja i/ili nastavnika stručnih predmeta u glazbenoj školi’.

Da vam približimo, odluka povjerenstva otprilike je jednaka tome kao da naložite profesoru matematike, bez obzira na to gdje ju je završio – u Zagrebu, na Cambridgeu ili Kingstonu – da ponovno polaže osnovne četiri matematičke radnje (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje) kako bi mogao predavati u zahtjevnim hrvatskim školama. I ne samo to, nego protiv ovakve odluke nema žalbe, nego se kao jedini pravni lijek navodi tužba Upravnom sudu i to u roku od trideset dana nakon primitka rješenja. Dakle, uzmi ili ostavi.

Tim smo povodom upitali Ministarstvo na temelju čega je donijelo takvo odluku, koje su inozemne diplome potrebne da bi se stekla kvalifikacija učitelja, odnosno profesora u školama, tko su uopće članovi spomenutog stručnog povjerenstva, zašto nije dopuštena žalba nego se odmah pokreće sudski postupak te koliko osoba ima potrebne kvalifikacije za predavanje glazbenog s obzirom na to da je javna tajna kako po školama taj predmet predaju profesori koji time pune satnicu, a zapravo nemaju veze s glazbenim odgojem.

Iz Ministarstva uglavnom ponavljaju tvrdnje iz već izdanog rješenja donesenog na ‘temelju mišljenja Stručnog povjerenstva’ koje je imenovano ‘odlukom ministrice i to na temelju dostavljenih prijedloga stručnjaka visokih učilišta koji izvode glazbene programe’. U mišljenju o stečenom obrazovanju i ishodima učenja na studijskome programu navodi se devet različitih zakona, pravilnika i nastavnih planova, među kojima ima i onih iz 1996., a koji bi – ovo je više pitanje za pravnike – trebali biti temelj mišljenja neznanog Stručnog povjerenstva, s obzirom na to da se članovi tog tijela očito imaju smatrati državnom tajnom.

Upozorili smo Ministarstvo da u njihovu odgovoru zapravo nema odgovora, ali do zaključenja broja nismo dobili reakciju. Možda je problem u tome što bi Helena htjela predavati u jednoj od židovskih škola u Zagrebu, što se nekako ne uklapa u kurikulum kako ga zamišlja barem dio onih iz Ministarstva, posebno ako su iz Hrasta.

Dok razmišlja o tužbi, Helena Dukić je kao doktorandica Sveučilišta u Grazu održala predavanja na međunarodnim konferencijama u Berlinu, Beču, Grazu i Zagrebu te pozivna predavanja na međunarodnim i domaćim stručnim skupovima u Puli i Lovranu na temu svojih najnovijih istraživanja na području psihologije glazbe. To je, ironično, jedan od predmeta koji bi trebala položiti kako bi mogla predavati u osnovnim školama.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više