Kroz oblake proustaškog revizionizma ipak se pomaljaju zrake sunca, barem ako je suditi po koprivničkom primjeru. Spomen-područje Danica kod Koprivnice, gdje je bio ustaški koncentracioni logor, trebalo bi biti obnovljeno (to je zadnji put učinjeno još 1981.) i ponovno stavljeno u funkciju.
Što se konačne brojke nastradalih i njihovih imena tiče, prema riječima višeg kustosa Muzeja grada Koprivnice Dražena Ernečića i autora knjiga o Danici Zdravka Dizdara, ona će biti objavljena u trećem i posljednjem tomu njegova troknjižja ‘Logor Danica u Koprivnici 1941-1942’.
U organizaciji Muzeja grada Koprivnice, Ministarstva kulture i Grada Koprivnice, a u sklopu javnog skupa pod nazivom ‘Jedan dan sjećanja na Danicu’, kao uvod u obnovu otkrivena je tabla s oznakom kulturnog dobra Republike Hrvatske, prva takva na sjeverozapadu Hrvatske. Cilj bi joj trebao biti valorizacija i zaštita cjelokupnog Spomen-područja Danica, kako je rečeno. Pored predstavnika Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije, Udruženja antifašističkih boraca i antifašista (UABA) te židovske zajednice, službenom otkrivanju table prisustvovali su mnogi građani Koprivnice i okolice. Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, nakon toga prvi se obratio okupljenima.
- S obzirom na povijest našeg grada koja se temelji na otvorenosti, dijalogu, zajedništvu i različitosti, jako nam puno znači što nekadašnji prostor logora Danica dobiva zasluženo mjesto u društvu – da bude mjesto s velikim dignitetom i pijetetom prema svim onim žrtvama koje su nevino pale od fašističke i ustaške ruke. Ovo je samo početak onoga što planiramo s ovim područjem jer je to potrebno ovom društvu, prvenstveno zbog toga što još uvijek imamo dvije kolone u Jasenovcu, jer netko zbog svojih političkih interesa ne priznaje da su ustaštvo i fašizam bili najveće zlo i sramota koji su se dogodili ovoj zemlji i svijetu u 20. stoljeću - rekao je koprivnički gradonačelnik.
Milan Pezelj, pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru i predstavnik Ministarstva kulture, podsjetio je da je 2008. godine za ovo Spomen-područje doneseno rješenje u skladu sa Zakonom o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara.
- Time je prostoru dano dodatno značenje. Posebno je to imalo veze s afirmacijom nematerijalne kulturne baštine te industrijske arhitekture. Cijeli projekt izgradnje Spomen-područja počeo je 1978. godine i svrha mu je bila da sačuva povijesno sjećanje na koncentracijski logor Danica - istaknuo je Pezelj.
Robert Čimin, ravnatelj Muzeja i jedan od glavnih organizatora skupa, postavljanje table s oznakom kulturnog dobra ocijenio je kao važan događaj u povijesti Spomen-područja Danica.
- Prostor Danice planiramo u narednom razdoblju podići na viši nivo kako bi ga se valoriziralo na način na koji zaslužuje. Spomenuto bi se područje moglo naći na tematskoj ruti sličnih lokaliteta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Nadam se da će za obilježavanje 80. godišnjice izgledati nešto drugačije nego što izgleda danas - kazao je Čimin.
Nakon polaganja vijenaca kod spomenika ‘Izvidnica’, skup je nastavljen javnim razgovorom na temu sadašnjosti i budućnosti Spomen-područja Danica. Dražen Ernečić je naglasio velik značaj knjiga Zdravka Dizdara posvećenih logoru Danica te zahvalio svima okupljenima na dolasku i odavanju počasti žrtvama. Anica Desnica, koprivnička gradska vijećnica iz redova SDP-a, inače vrlo aktivna po ovom pitanju, pokrenula je diskusiju o stanju antifašističkih spomenika u Koprivnici.
- Spomenik ‘Izvidnica’ koji se sada nalazi u ovom Spomen-području treba vratiti na glavni gradski trg, odakle je 1991. uklonjen. Njemu nije mjesto na lokaciji bivšeg ustaškog logora, simbolički to nema smisla, tu se nikako ne uklapa - smatra Anica Desnica, koja se zahvalila podravskim školama koje povremeno dovode djecu u obilazak ovog Spomen-područja.
Organizatori skupa su izvukli i jak adut iz evropskog džepa. Okupljenima se naime obratio Josip Juratović, poznati član SPD-a u njemačkom Bundestagu, porijeklom iz Hrvatske. On je istaknuo kako je izuzetno važno poznavati i poštivati prošlost, a posebice onu tragičnu koja se odnosi na ratna stradanja u nacističkim i fašističkim logorima. Upozorio je da narod koji ne uči o svojoj prošlosti nema ni budućnosti te kako Njemačka itekako vodi računa o svojoj povijesti. Dražen Ernečić i profesor Zoran Pintarić predstavili su pak svoja iskustva s putovanja ‘Vlakom sjećanja’ u Auschwitz.
