Documenta – centar za suočavanje s prošlošću pozvala je u petak Ministarstvo kulture da projekt obnove prvog kata jugoslavenskog Bloka 17 u Državnom muzeju Auschwitz-Birkanau uđe u proračun i da se osiguraju sredstva kako bi se pomogla dovršiti obnova združene izložbe zemalja bivše Jugoslavije o stradanju Židova, Roma i partizana u tom nacističkom logoru.
Obnova iznosi više od dva milijuna eura, a zbog financijskih poteškoća i organizacije načina financiranja nije otvoren ove godine na 70. obljetnicu oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, a ne zna se hoće li postav biti otvoren 2017., istaknula je na konferenciji za novinare v.d. ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja Nataša Mataušić.
- To ne ovisi o nama niti o radnoj skupini, već o tome da se dogovori način financiranja same obnove prostora i postavke. Nacionalni fond za žrtve nacionalsocijalizma iz Austrije koji je nositelj projekta obnove očito je isto zapeo u neke neriješene financijske probleme s muzejom - dodala je.
Voditeljica udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič pozvala je Ministarstvo kulture da projekt obnove jugoslavenskog Bloka 17 uvrsti u proračun za iduću godinu te da financijski podrži i dovršavanje popisa žrtava na kojem radi Državni arhiv, ocijenivši da se radi o civilizacijskoj obvezi.
- Da bi se ova izložba realizirala potrebna je financijska podrška. U svibnju su se države dogovorile da će se obratiti Europskom parlamentu i tražiti podršku za dodatna financijska sredstva. Pismo još nije poslano. Ovim putem pozivam Ministarstvo kulture, jer bi bilo važno da izložba uđe u proračun za iduću godinu, kao i 2017. i 2018. - kazala je Teršelič.
Pomoćnica ministra kulture Vesna Jurić Bulatović ustvrdila je da bi obnovljena Zgrada 17 i zajednička izložba mogli poslužiti ‘kao mjesto utjecaja i nadahnuća na generacije koje dolaze s ciljem njihove edukacije o učinjenom zlu koje se nikada i nigdje više ne bi smjelo ponoviti’.
- Obnova i izrada novog stalnog postava združene izložbe ima za cilj doprinijeti produkciji inovativnih naracija, interpretacija i muzejsko grafičkih prikaza o holokaustu, koristeći mogućnosti jedinstvenog memorijala svjetske baštine i pretvarajući ga u građanski i obrazovni forum za učenje i razmjenu na području obrazovanja o holokaustu i međukulturalnog dijaloga. Sjećanje na holokaust je ne samo naša obveza pamćenja na milijunske žrtve nacističkih ratnih stradanja već i stalni podsjetnik kako se takvi i slični zločini moraju spriječiti na samom začetku. Posebno to moramo imati na umu u današnje vrijeme novih vjerskih ratova, teritorijalnih pretenzija i agresija i terorističkog divljanja - poručila je Bulatović.
Prvi sastanak svih bivših jugoslavenskih republika o statusu izložbenog prostora bivše Jugoslavije u Državnom muzeju Auschwitz-Birkenau održan je 2012.. Sudionici su potvrdili spremnost svih bivših jugoslavenskih republika da se izložbeni prostor Bloka 17 ne dijeli te da pripreme združeni stalni postav izložbe. Dosad su sastanci održani u u Beogradu (lipanj 2012.), Sarajevu (prosinac 2012.), Skopju (2013.), Državnom muzeju Auschwitz-Birkenauu (2013.) i Zagrebu (2014.) i Ljubljani u svibnju ove godine pod pokroviteljstvom i koordinacijom UNESCO-a.
Predstavnice Hrvatske, Srbije i Slovenije napravile su radnu verziju scenarija. Tematski plan izložbe, pa tako i scenarija definiran je kroz četiri osnovne teme: Vrijeme i prostor, Žrtve, Izvršitelji zločina i kolaboracionisti, te Otpor (u logoru). Kao posebna cjelina biti će prezentirana zajednička baza podataka žrtava logora Auschwitz-Birkenau.
Olga Manojlović Pintar s Instituta za noviju istoriju Srbije kazala je da prikupljeni materijal uključuje osobne dokumente - telegrame, pisma logoraša, obavijesti koje je Auschwitz slao porodicama o smrti njihovih najbližih, fizičke predmete, kao i audiovizualni materijal (sjećanja preživjelih logoraša). Dogovor je da se iz svake države predstave po tri priče.
- Najširi dio našeg rada i same izložbe predstavljat će same žrtve, uz predstavljanje njihovih sudbina i načina dovođenja u logor. Predstavit ćemo te ljude kroz njihov privatni život pred izbijanje Drugog svjetskog rata. Poseban akcent bit će stavljen i na počinioce zločina i njihove suradnike - kazala je Manojlović.
