Veličanstvenom proslavom i velikim narodnim zborom uz prisustvo više stotina sudionika iz Zagreba, Karlovca, BiH i Slovenije, u Gornjem Sjeničaku, na sam dan formiranja, obilježena je 75. godišnjica 13. proleterske udarne brigade Rade Končar, čiji je prvi komandant bio general i narodni heroj Rade Bulat.
Obnovljeni spomenik brigadi, izrađen u karlovačkom Klesarstvu Roksandić, otkrila je Bulatova kćer Jagoda, a obnovu su pomogli antifašisti iz Zagreba i Karlovca. U Oluji devastirani Gornji Sjeničak bio je pretijesan da ugosti sve pristigle goste koji su željeli odati počast borcima i komandantima ove slavne brigade.
- Antifašizam će uvijek postojati jer će se uvijek rađati ljudi takvog opredjeljenja, a od vas organiziranih antifašista očekujemo nastavak te tradicije. Od nas iz ovog mjesta imat ćete podršku u skladu sa našim mogućnostima - kazao je Branko Kljajić, pozdravljajući goste u ime domaćina.
- 13. proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada Rade Končar bila je sastavljena je od partizanskih odreda koji su već nakon godinu dana uspješno ratovali u Lici, na Žumberku, Pokuplju i Turopolju, na vrlo važnom strategijskom trokutu Zagreb – Karlovac - Sisak. Jezgru brigade činio je Prvi proleterski bataljon Hrvatske koji se proslavio uspješnim borbama i političkom aktivnošću u Lici, na Kordunu i Žumberku tokom 1942. godine, a u sastav brigade ušao je i Žumberačko-pokupski odred sa znatnim borbenim iskustvom - rekao je Pero Rajić, predstavnik antifašista Zagreba i Zagrebačke županije.
U prvom stroju brigada je imala 850 boraca, većinom omladinaca, a 140 ih je bilo članova KPJ/KPH, te 160 članova SKOJ-a. Hrvata je bilo, dodaje Rajić, 55 posto, a Srba 45 posto. Brigada je imala tri bataljona i odmah nakon formiranja bila je upućena na Žumberak. To je utjecalo na daljnji pozitivni razvoj NOP-a. Krajem oktobra 1943. godine brigada odlazi za Bosnu i ulazi u sastav Prve proleterske divizije. Mnoge bitke je vodila u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, sudjelovala je u Drvarskoj operaciji i izvlačenju Vrhovnog štaba iz obruča. U sastavu Prve proleterske, Trinaesta je sudjelovala u oslobođenju mjesta zapadne Srbije, Valjeva, Užica, Lajkovca i Beograda, u proboju Sremskog fronta pa sve do oslobođenja Zagreba u maju 1945.godine.
Kroz brigadu je prošlo preko 10 hiljada boraca, a svaki četvrti ili njih oko 2.100 je dao život za slobodu. Više od 300 boraca, među kojima je bilo mnogo žena, stradali su od posljedica bolesti i gladi. U brigadi se borilo i oko 250 Rusa, Mađara, Čeha, Poljaka i Nijemaca. Brigada je proglašena Narodnim herojem i odlikovana brojim drugim odlikovanjima, a dala je 14 generala NOB-a i desetak narodnih heroja.
Ovoj svečanosti prisustvovali su i Ratko Maričić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Ankica Kopinič, zamjenica načelnika općine Metlika, general Vinko Šunjara, izaslanik predsjednika SABA RH te Vlatko Kovačić, izaslanik karlovačkog gradonačelnika.
