>

novosti logo

Vijesti / Balkan Vijesti / Balkan

Odbijenica iz Strasbourga

Iz Evropskog suda za ljudska prava odbijenica je stigla Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske s državljanstvom BiH koje je u oktobru predalo 10 tužbi protiv Hrvatske zbog nemogućnosti ostvarivanja stečenih prava svojih članova

Još jedan poraz na pravnom polju doživjeli su Srbi izbjegli iz Hrvatske kojima je poslije izbijanja ratnih sukoba devedesetih Hrvatska uskratila ostvarivanje njihovih stečenih prava. Ovog puta odbijenica je stigla iz Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu na adresu Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH. Udruženje je oktobra mjeseca 2018. predalo deset tužbi protiv Hrvatske zbog nemogućnosti ostvarivanja stečenih prava svojih članova.

- Izbjegli Srbi su poniženi, diskriminirani i razočarani ovakvom odlukom suda u Strasbourgu jer proizilazi da on ne želi zaštititi ljudska prava Srba u Hrvatskoj i njihova stečena prava u toj zemlji kao što su ona radna, penzijska, imovinska i stanarska. Te tužbe protiv Hrvatske sudije pojedinci proglasili su neprihvatljivima bez prava žalbe - rekao je Nikola Puzigaća, predsjednik Udruženja.

Najavio je da će Evropskom sudu za ljudska prava podnijeti kaznene prijave protiv sudija pojedinaca koji su donijeli ovakve odluke.

Nastavak je to prakse po kojoj se izbjeglim Srbima iz Hrvatske uskraćuje bilo kakvo pravno obeštećenje za oduzeta prava devedesetih, od neisplaćenih mirovina preko neuračunavanja konvalidiranog radnog staža do oduzetog stanarskog prava. Kako su u Hrvatskoj izgubili na svim instancama, oštećeni su se obraćali Evropskom sudu za ljudska prava koji pazi na to koliko su u Hrvatskoj ispoštovane sve pravne instance i okviri, ne ulazeći u samu srž problema.

Podsjetimo, Hrvatska je tijekom i nakon rata donijela čitav niz zakona i odredbi kojima su oštećeni građani srpske nacionalnosti koji su tada većinom bili protjerani iz svojih domova. Dislocirani, bez pravne i političke snage, izbjegli nisu bili u mogućnosti odbraniti svoja stečena prava. Nakon 23 godine i evropskog ‘ne’ iz Strasbourga, sve manjem broju još živih oštećenika preostaje jedino nada da će se problem stečenih prava nekim čudom ponovno naći za političkim stolom.

1/1